Republikanci i demokrate imaju na raspolaganju samo četiri dana da postignu sporazum prije nego što automatski na snagu stupe mjere smanjenja troškova javnog sektora i povećanja poreza za 600 milijardi dolara.

Analitičari kažu da bi pad u fiskalnu provaliju mogao uvući SAD u recesiju i poremetiti globalni ekonomski oporavak.

Obama se ranije vratio sa svog tradicionalnog odmora tokom božićnih praznika na Havajima radi nastavka pregovora sa liderima Kongresa.

Prema nekim ranijim najavama, predsjednik će predložiti limitirani paket, uključujući obnovu nekih poreskih smanjenja i odgađanje ili izmjene nekih javnih potrošnji.

Nije poznato da li će se predsjednik Predstavničkog doma Kongresa republikanac Džon Boner i vođa manjine u Senatu Mič Mekonel saglasiti sa ovim prijedlogom.

Vođa većine u Senatu Hari Rid i zvaničnik Bijele kuće Nensi Pelosi takođe su došli na razgovore u Bijelu kuću.

Zakonima koji su ranije usvojeni u Kongresu je utvrđeno koliko vlada može da potroši za namjene kao što su socijalno osiguranje i odbrana. Istovremeno, određeno je i do koje granice vlada može da podiže poreze.

Utvrđivanjem trećeg zakonskog limita – do koje mjere vlada može da se zadužuje – ona se suočava sa nemogućom situacijom u kojoj mora ili da ignoriše taj prag, poveća poreze bez zakonoskog osnova ili da odustane od finansiranja nekih operacija na koje je inače obavezna.

Prošli put američka vlada je dostigla limit u zaduživanju u ljeto 2011. godine. Obama je nakon grozničavih pregovora sa republikancima, koji su imali većinu u Kongresu, postigao dogovor u posljednjem trenutku tako da je granica podignuta sa 14,3 na 16,4 triliona dolara.

Taj sporazum je proizveo fenomen poznat kao "fiskalna provalija" – automatski porast poreza od 600 milijardi dolara i "rezanja" potrošnje od 1. januara 2013.

Agencije/Frontal