Tradicija bučnog dočeka Nove godine potiče iz srednjeg vijeka kada su ljudi ulicama hodali proizvodeći buku uvjereni kako na taj način tjeraju zle duhove. Tokom vijeka iz neartikulisane buke lagano se prelazilo prema muzici, a današnji vrhunac dolazi u obliku šarenih eksplozija na nebu.

Novogodišnji sto u Njemačkoj je takođe simboličan. Neizbježna pečena svinjetina označava blagostanje, a riba zbog stalnog kretanja unaprijed označava bolju budućnost. Zanimljivo vjerovanje vezano je uz kućanske poslove pa Nijemci smatraju da onaj ko za Novu godinu pere i suši veš sam kriv ako će tokom te godine morati puno raditi.

Njemački bliski susjedi Austrijanci za Novu godinu pripremaju svečani ručak čiji je centar takođe pečenje koje simbolizuje blagostanje. Sreću se osigurava desertom i to sladoledom od mente koji se poslužuje aranžiran u obliku djeteline s četiri lista.

Britancima je vrlo bitno ko će ih prvi u Novoj godini posjetiti jer se vjeruje da to određuje koliko će godina biti sretna. Ako vas posjeti neka ženska osoba nemate se čemu nadati, ali ako vam u goste dođe muška osoba koja nosi poklone tada ste pravi sretnik. Iako se u novije vrijeme zadržao običaj darivanja samo dijela njih, tradicionalni pokloni uključuju hljeb kao simbol bogatog stola, ugljen za vatru kao simbol sigurnosti doma i boca pića za glavu kuće, naravno kao simbol sreće i veselja.

U Britaniji je važno i koliko vrata na kući imate. Osim što je običaj da se kada otkuca ponoć otvore ulazna vrata kako bi se Novoj godini i sreći koja nosi zaželjela dobrodošlica, dobro je imati i stražnja vrata jer sreću osiguravaju i gosti koji uđu na prednja, a izađu na stražnja vrata. Uz to, ako dolazi više gostiju odjednom, prvi koji ulazi mora biti onaj koji nosi poklone.

U Norveškoj je običaj da se okom dočeka goste počasti pudingom od riže. Puding se radi u velikoj posudi, a u smjesu se stavlja samo jedan badem. Nakon posluživanja u manje posude, vjeruje se da će onoga kod koga se zatekne badem cijele godine pratiti sreća i blagostanje.

Holanđani na Novu godinu jedu krofne jer vjeruju da one simbolizuje sreću i blagostanje. Španci u ponoć jedu grožđe i to 12 bobica što simbolički predstavlja 12 sretnih mjeseci. Grci, slično Norvežanima, u novogodišnji hljeb skrivaju jedan novčić. Kada se  reže prvi komad ostavlja se sa strane za Isusa, drugi je za glavu porodice, a ako se novčić nađe u trećem komadu hljeba, to znači da će će cijelu porodicu pratiti sreća tokom iduće godine. Na Siciliji se vjeruje da će sretni biti oni koji na Novu godinu jedu lazanje. Jedenje bilo kojeg drugog jela od tijesta osim lazanja donosi nesreću.

Brazilci za Novu godinu običavaju nositi bijelu odjeću koja simbolizuje mir i sreću. Stara vjerovanja kažu i kako se može poželjeti želju i otići na obalu oceana. Tamo je potrebno preskočiti sedam talasa, a zatim u more baciti cvijeće kako bi boginja mora ispunila želju. Ako im u tome uspije vjeruje se da će ih tokom cijele godine pratiti sreća.

Dijelovi Kolumbije imaju običaj na Staru godinu u krugu porodice ukrasiti veliku mušku lutku koja predstavlja proteklu godinu. Tačno u ponoć lutka se pali sa starim, nepotrebnim stvarima i svime što je vezano uz tužna sjećanja kako bi se osigurala sreća u budućnosti.

Na Haitiju se za Novu godinu sreća priziva obaveznim oblačenjem nove odjeće i razmjenjivanjem poklona. Japanci u dom stavljaju grančice jela kako bi osigurali dug život, stabljike bambusa zakoje simbolizuju blagostanje i slike rascvjetale trešnje za plemenitost. Kinezi za Novu godinu sva vrata ukrašavaju nečim crvenim jer ta boja u njihovoj kulturi označava sreću i veselje. Iz cijele kuće se, usprkos brojnim kulinarskim aktivnostima, na cijeli dan uklanjaju svi noževi jer se vjeruje da bi ozlijeda označila 'rez' u prelasku porodične sreće iz stare u novu godinu.

U Sjevernoj Americi uvriježen je običaj poklanjanja poljupca koji potiče od raznih plesova i zabava pod maskama koje su bile uobičajene kroz istoriju. Prema tradiciji, maske su simbolizovale zle duhove iz stare godine, a poljubac je predstavljao pročišćavanje i prelaz u bolju Novu godinu.

(Frotnal)