Osim materijalnih grešaka u udžbenicima, i zastarjelosti nastavnog plana i programa, ono što smo učili mi i što uče naša djeca jednostavno se ne prikazuje kao neko korisno znanje.

A ustvari neke stvari koje trebamo znati iz nauke mogu nam spasiti život – i novčanik. Kada bi se stvari – lekcije tako učile, kada bi se povezivale sa stvarnim životom, a ne apstraktno udaljavale od njega, možda bismo kao regija bili naučno pismeniji, manje podložni dejstvu šarlatana, pseudonauke i teorija zavjera.

Ovo je 5 činjenica o našem tijelu, i nauci koje mogu da nam spasu život i novčanik ako ih razumijemo.

#1 pH vrijednost

Kada se uči o pH vrijednosti, prvo učimo kako je to mjera da li je nešto kiselo ili bazno, odnosno alkalno. Pri tome nam čak i pojmovi kiseline i baze ostanu malo nejasni. Onda se u srednjoj uči kako je to negativni logaritam koncentracije aktivnog vodikovog jona u vodenoj otopini ili mjera aktivnosti vodikovih jona. Šta to zaboga miloga znači??? Ovo jeste tačna definicija, ali šta imamo u životu od toga da je naučimo napamet?

Danas na svakom koraku vrebaju reklame i šarlatani koji tvrde da je rak rezultat zakiseljavanja organizma i da bismo izbjegli rak ili ga izliječili, trebamo putem hrane da se „alkaliziramo“. Ili tvrde da list maslačka ima pH vrijednost 26. Sve su to neistine kojima neko pokušava da nam izvuče novac.

A istina je sljedeće i to je ono s čim bismo trebali izaći iz osnovne škole:

pH vrijednost je skala od 0 do 14.

7 je neutralno, sve manje od 7 je kiselina, a sve više od 7 alkalno.

Ne postoje pH vrijednosti 15, 20, 26 niti bilo koje druge iznad 14. I ništa što unesemo u naš organizam putem hrane ili pića ne mijenja pH vrijednost naših tkiva, organa, krvi naprimjer. Jer, ako bi to bilo moguće, mi bismo bili u smrtnoj opasnosti. Različita tkiva i organi imaju različitu pH vrijednost. Recimo, u želucu je, zahvaljujući želučanoj kiselini pH između 1.5 i 3.5, ali pH vrijednost krvi varira u jako uskom opsegu od 7.35 do 7.45.

Svako odstupanje je bolest i smrt. Ali srećom, ma koliko limunade popili ili pojeli sode bikarbone, ove vrijednosti organizam reguliše i održava kroz razne mehanizme. Ako bi neko pokušao da velikim količinama bazne supstance mijenja pH vrijednost krvi i organa – napravio bi veliki problem.

#2 Menstrualni ciklus, menstruacija i ovulacija

Menstruacija nije isto što i menstrualni ciklus! Ovulacija i menstruacija su dijelovi menstrualnog ciklusa i dešavaju se u ženskom organizmu do menopauze. Ovulacija je, najjednostavnije rečeno, dio menstrualnog ciklusa kada je jajna ćelija izašla iz jajnika, zrela i spremna za oplodnju, a menstruacija je dio ciklusa koji se događa ako nije došlo do oplodnje, pa organizam izbacuje suvišno tkivo obloge materice (endometrijum) i neoplođenu jajnu ćeliju te se sprema za novu jajnu ćeliju.

Da, baš kao u hotelu  – materica u toku ciklusa napravi „krevet” od tkiva bogatog krvlju za oplođenu jajnu ćeliju, a ako ne dođe do oplodnje, raspremi sve to za novog „gosta”.

Ovulacija je je dio menstrualnog ciklusa kada je šansa za trudnoću najveća. Žene trebaju dobro poznavati dijelove ciklusa, hormonalne i fiziološke promjene koje nastaju u ciklusu kako bi se bolje pripremile za trudnoću (ili je izbjegle), smanjile PMS sa svim simptomima – jer i to se može smanjiti. Ma šta žene – i muškarci moraju znati sve ovo. Menstrualni ciklus nije samo ženska stvar!

#3 Uzročnici nekih bolesti su bakterije, virusi, gljivice

Da, i od nekih od njih se možemo prilično dobro zaštiti i smanjiti rizik primanjem postojećih vakcina. Protiv gljivičnih bolesti od kojih ljudi obolijevaju još ne postoje vakcine, ali ponešto možemo smanjiti rizik higijenom, i održavanjem dobrog stanja imunološkog sistema.

Neke od bolesti od kojih se možemo vakcinama zaštititi ili bar smanjiti rizik obolijevanja su: dječija paraliza, veliki kašalj, difterija, tetanus, morbili, rubeola, zaušnjaci, gripa, COVID-19, hepatitis A i B, neki oblici upale pluća (izazivani hemofilusom influence i pneumokokom, kao i druge bolesti izazvane ovim bakterijama), HPV. Tu su i vakcine protiv žute groznice i tifusa ako negdje putujemo u tropske krajeve, te još neke vakcine.

Ovo takođe znači da postoje terapije protiv nekih uzročnika kao što su to bakterije – antibiotici, ali se trebaju koristiti samo ako je ustanovljeno da je bolest uzrokovana bakterijama. Liječenje napamet i na svoju ruku antibioticima ne da je neefikasno, nego je dugoročno štetno jer bakterije usljed prekomjerne upotrebe antibiotika postaju otporne na ove lijekove. U prevodu – ako griješimo s upotrebom antibiotika, manje su šanse da će nam oni pomoći.

Takođe, nažalost se u udženicima biologije još uči kako je čir želuca izazvan ljutom hranom (koja istina može doprinijeti nadraženosti sluznice), ali glavni uzrok je bakterija Helicobacter pylori – što znači da se čir želuca može liječiti antibioticima.

#4 Nisu zubne bolesti samo karijes

Svi znaju za karijes. Ali postoje i druge bolesti zuba i usta koje izazivaju bakterije. I to vrlo tvrdoglave bakterije. Gingivitis koji na kraju postane paradontoza. No, nažalost, kod nas ljudi znaju samo za karijes, a druge bolesti su samo daleka izmaglica. Možda je to zato što ljudi u našim krajevima izgube zube prije nego što zubi postanu skloni paradontozi, a desni gingivitisu. Međutim, ove dvije potonje bolesti su itekako opasne i mogu dovesti do ispadanja zuba.

Ovdje je jako važna pravilna oralna higijena. Nažalost dosta odraslih ljudi zapravo ne zna oprati zube pravilno. Mi zube „ribamo” gore dolje, a pravilno bi bilo koristiti meku četkicu i nageti je krema desnima za 45 stepeni (na gornjim zubima prema gore, na donjim prema dolje). Također, važna je i upotreba zubnog konca koji osim što uklanja ostatke hrane između zuba, remeti i prozirni zubni plak koji privlači kamenac. Kamenac je još jedno stanje zuba do kojeg dolazi usljed raznih faktora (sastav pljuvačke, vode, hrane, higijena). Ne možemo ga sami sastrugati nego to mora uraditi zubar. I po mogućnosti i preporuci – bilo bi dobro raditi i dubinsko skidanje kamenca, onog ispod zubnog mesa.

Dakle, da biste sačuvali zdravlje, nije dovoljno popravljati zube, nego voditi i računa o desnima, paziti na kamenac i potencijalni periodontitis. Dosta zubara pacijentima na ovo ne skreće pažnju. Bolesti usta i zubnog mesa (desni), mogu uzrokovati i neke druge bolesti i probleme. Recimo bolesti desni povećavaju rizik srčanih oboljenja jer iste te bakterije mogu putovati krvnim sudovima gdje izazivaju upalne reakcije i stvaranje tromba.

#5 Šećer u krvi i pritisak – postoje i neinfektivne bolesti

Pored infektivnih bolesti, postoje i neinfektivne, a veliki dio njih je povezan s neregulisanom šećerom glukozom u krvi i krvnim pritiskom. Ne zanemarujte pritisak i šećer u krvi. Ako se oni kontrolišu, to je dobar put do zdravlja.

Visok šećer u krvi – hiperglikemija, insulinska rezistencija u organizmu povećavaju rizik od drugih oboljenja, posebno bolesti srca, bubrega, nerava.

Visok pritisak, osim što povećava rizik kardiovaskularnih oboljenja, može biti, ako se zanemari, i uzrokom vaskularne demencije.

Izvor: naukagovori.ba