Predizborni mitinzi, TV dueli, bilbordi... neki su od načina na koje se vode predizborne kampanje, no oni koji prvi put ostvaruju pravo glasa informacije o kandidatima traže na nove, digitalne načine.

Prema istraživanju za potrebe izrade ovog teksta na uzorku od 219 mladih od 18 do 19 godina sa područja cijele Bosne i Hercegovine na izbore će izaći 71,7% mladih koji prvi put ostvaruju pravo glasa.

Među njima je i Mostarac Luka Marić (18), student ekologije.

„Na izbore ću izaći, zato što je ovo moj prvi put i vidim da se glasanjem mogu donijeti promjene, iako mnogi ne vjeruju u to, i vidim područje gdje se ta promjena može izvršiti“, kaže Luka kojem će ovo biti prvi izlazak na izbore.

Luka Marić 

I Farra Redžić (18) iz Sarajeva planira iskoristiti svoje pravo glasa jer je to, kaže nam, njena građanska dužnost. Vršnjacima koji ne planiraju glasati poručuje da preispitaju svoju odluku jer su promjene, iako nekad veoma male, moguće.

Farra Redžić

„Koliko god se meni taj moj glas činio nebitnim ili možda bezvrijednim sigurno će značiti u nekom daljem dešavanju, državi ili društvu“, poručuje Redžić.

Srđan Čabrilo (18) iz Trebinja će na predstojećim izborima glasati jer smatra da je veoma važno da mladi glasaju i na taj način odlučuju o svojoj budućnosti.

Srđan Čabrilo

“Mislim da je kod nas godinama unazad izlaznost mladih bila dosta mala i nije bila dovoljna da bi se neke promjene dogodile. Mislim da će ove godine biti veća izlaznost i da omladina ove godine u većem broju želi izaći. Mislim da mladi trebaju glasati prije svega jer ovoj državi trebaju korjenite promjene koje samo na izborima možemo da izborimo”, kaže Čubrilo koji prati političku scenu u BiH i koju želi mijenjati na izborima.


Skoro 70% mladih ne vjeruje u izborni proces u BiH

Na pitanje da li vjeruju u izborni proces u BiH 151 ispitanik/ica (68,9%) u pomenutom istraživanju odgovorio/la je sa NE, a većina anketiranih je rekla da im je kod kandidata najbitnijiji plan i program (75,3%), 14,6% ispitanih ne zna šta im je bitno kod kandidata, prepoznatiljivost je najbitnija odlika kandidata za 6,4% ispitanih dok manje od 4% ispitanih misli da je najbitnije lično poznanstvo.

Farra smatra da je kod kandidata najbitnije da dokažu da su vrijedni njenog glasa.

„To će uspjeti svojim planom kako će oni poboljšati moj grad, državu, da pokažu šta je to za šta se oni zalažu - i da dijelimo isto mišljenje o tome.“

Luka kaže da je već počeo tražiti osobu koju će zaokružiti na glasačkom listiću 2. oktobra, ali da do sada nije imao sreće u potrazi.

„Istraživao sam koga ću izabrati, ali nisam mogao nikoga naći jer mi je teško doći do tih informacija. Tako da kada dođem do njih ja ću se na tim svojim baznim temama prava, ekologije... donijeti odluku“, kaže Marić.

On od kandidata očekuje da više obrate pažnju na ljudska prava i prava manjina u našoj zemlji.

„Da svaki član i svaka skupina ljudi ima pravo glasa i pravo da izjasni probleme koje vidi u ovom društvu. Naravno, da se više obaziremo na prirodu i da popravimo strašne ekološke probleme koji se događaju u našoj zemlji u kojoj ima mnogo ljepota, a koje uništavamo. Takođe, volio bih vidjeti mnogo promjena u obrazovanju koje treba modernizovati kako mladi ne bi morali ići vani da se educiraju nego da ostanu ovdje“, kaže Luka koji studira u Hrvatskoj, ali se nakon studija planira vratiti u Mostar.

Za Čabrila kandidati mora imati ideologiju, ali i pratiti program političke stranke koja ga je kandidovala.

„I mislim da treba da ima kvalitete koje može da pokaže svojim radom i koje su potrebne omladini da nešto uradi povodom odlaska mladih, nezaposlenosti, da unese neke promjene i energiju u ovu državu jer mislim da dosadašnji kandidati koji su bili na izborima nisu bili kompetentni dovoljno ali mislim da ove godine“, kaže ovaj Trebinjac.

Sociologinja i univerzitetska profesorica Sarina Bakić nalazi tri faktora koja utiču na odluku mladih o tome da li će izaći na izbore: nivo zainteresovanosti mladih za politiku nije na zadovoljavajućem nivou, generalna apatija te vjerovanje da nemaju za koga glasati.

Sarina Bakić

No, odnos mladih prema politici nije problem samo u Bosni i Hercegovini.

„Mislim da se to dešava u cijelom svijetu. Imali smo u zadnje vrijeme priliku da vidimo ozbiljnu analizu izbora u Francuskoj, gdje mladi ljudi takođe vrlo rijetko izlaze na izbore i moram tu da stavim odgovornost na političke stranke, političke lidere koji obznanjuju svoje programe, ne samo u vrijeme predizbornih kampanja nego inače u svom političkom životu“, uočava Bakić.

Dodaje da se političari rijetko ili nikako bave pitanjima mladih nego „idemo samo do one rečenice da mladi odlaze i ako odlaze ne moramo ni govoriti o njima.“

Zašto je bitno da mladi iskoriste svoje biračko pravo?

Iako više od tri trećine mladih misli da njihov glas nije bitan i da ne mogu ništa promijeniti, Bakić pojašnjava da je njihovo učešće na izborima zapravo itekako bitno.

„Vrlo je važno zato što će se oni po prvi put osjećati važnim, osjećaće se relevantnijim za ishode u budućnosti koje tretiraju našu političku, društvenu, kulturnu, socijalnu, ekonomsku realnost“, pojašnjava ova profesorica.

Izlazak mladih na izbore je, dodaje,  potvrda njihove uloge u društvu, te osjećaja da oni učestvuju u društvenim procesima. Mladi imaju snagu da svojim glasom unesu potrebne društvene, političke, kulturne, socijalne, ekonomske promjene.  

„Potrebno je raditi sa mladim ljudima i konstantno govoriti o tome koliko je izlazak na izbore važan i za razvijanje njihovog samopoštovanja, ali i za vidljivost mladih u političkom i javnom životu, u ovom slučaju, u Bosni i Hercegovini“, zaključuje Bakić.


Opšti izbori u BiH biće održani u nedjelju 2. oktobra kada birači odlučuju ko će u naredne četiri godine biti članovi Predsjedništva BiH, predsjednik Republike Srpske te poslanici: u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Predstavničkom domu BiH,  Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Skupštinama 10 kantona.

Autor: Slađan Tomić

Frontal