Organizacija za zaštitu ljudskih prava Hjuman rajts voč osudila je australijsku praksu zadržavanja imigranata i istakla da tražioci azila u ovoj zemlji u prosjeku provedu 689 dana u pritvoru - što predstavlja novi rekord.

Oni su podsjetili na ovu činjenicu mjesec dana pošto je prvi teniser svijeta Novak Đoković smješten u imigracioni pritvor u hotelu u Melburnu.

Zbog njegovog iskustva se pažnja javnosti usmjerila na praksu koju Australija sprovodi, a za koju grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da je nehumana i uvredljiva.

Aktivisti navode da se u tom hotelu i dalje nalaze 32 izbeglice i tražioci azila.

Đoković je proveo pet dana u ustanovi u Melburnu nakon što mu je ukinuta viza za igranje na Australijan openu zato što nije vakcinisan.

On je nedavno za BBC otkrio da će propustiti još grend slem turnira ukoliko vakcinacija protiv virusa korona bude uslov za učestvovanje.

Novak Đoković u ekskluzivnom intervjuu za BBC govorio je o vakcinaciji, kovidu i teniskoj budućnosti:

Najbolji svetski teniser u ekskluzivnom intervjuu za BBC govori prvi put poslije deportacije.

Za razliku od kratkog boravka teniske zvijezde, dvadesetčetvorogodišnji izbjeglica iz Irana je zatočen u istoj zgradi dvije godine bez ikakvih izgleda da će biti pušten.

„Stanovnicima ove zgrade očajnički je potrebna sloboda", rekao je Mehdi Ali, pripadnik etničke arapske manjinske grupe Ahvazi, čije članove progone u Iranu.

Pobjegao je u Australiju kada je imao 15 godina, ali ga imigracione vlasti drže u pritvoru već devet godina.

Rekao je da u hotelu prolazi kroz „košmar na javi", a mnogi koji dijele njegovu sudbinu u ovoj ustanovi razmišljali su o samoubistvu nakon nekoliko godina neodređenog pritvora.

Iz organizacije Hjuman rajts voč, koja je citirala podatak o 689 dana iz vladinog izvještaja objavljenog u septembru, navode da je to rekordna brojka.

Smatra se da je to najduži vremenski period zabilježen kod jedne zapadne nacije.

U poređenju sa drugim državama, gdje vlasti dozvoljavaju tražiocima azila da vode normalan život dok se njihovi zahtjevi procjenjuju, Australija stavlja sve koji su došli čamcima u obavezni pritvor.

Trenutno je pritvoreno 1.459 ljudi i ne zna se koliko dugo ljudi mogu biti zadržani.

Hjuman rajts voč je izračunao da je Australija držala 117 ljudi najmanje pet godina, među kojima i osam osoba koje su provele više od decenije u limbu.

„Ova statistika pokazuje koliko je Australija potpuno usamljena među zemljama koje dijele isto mišljenje povodom neograničenog zadržavanja tražioca azila i izbjeglica", rekla je istraživačica Sofi Meknil za BBC.

„Prema međunarodnom pravu, imigracioni pritvor ne bi trebalo da se koristi kao kazna, već bi trebalo da bude posljednja mjera za ostvarenje legitimnog cilja", dodaje Meknil.

Đokovićev kratak boravak u pritvoru u hotelu u Melburnu izazvao je proteste na kojima su aktivisti skrenuli pažnju na odnos Australije prema izbjeglicama

Australija je 2013. godine počela da privodi sve tražioce azila koji pokušavaju da stignu na njene obale čamcem, navodeći da im nikada neće biti dozvoljeno da trajno žive u zemlji - čak i ako se utvrdi da su legitimne izbjeglice.

Kanbera je dugo opravdavala ovu oštru politiku tvrdeći da je njena svrha da obeshrabri ljude da traže azil u Australiji.

Vlasti navode da je „zaustavljanje dolazaka čamaca" takođe pomoglo u sprečavanju smrti koje se dešavaju na moru.

Ljekari i advokati su, međutim, godinama ukazivali na „mentalnu torturu" koju trpe oni koji su ovom politikom zatvoreni na neodređeno vrijeme.

U australijskim zatočeničkim logorima u posljednjoj deceniji zabilježeno je najmanje šest samoubistava.

Vlada je takođe isplatila milionske odštete pritvorenicima koji su rekli da su pretrpeli štetu.

Australija krši uslove međunarodnih sporazuma o izbjeglicama koje se obavezala da poštuje, odbijajući da primi ljude koji bježe od progona.

Stručnjaci za pravo izbjeglica smatraju da su pravila „proizvoljna" i nezakonita, jer se odnose samo na tražioce azila koji stižu preko mora.

Vladini podaci pokazuju da su većina ilegalnih migranata u Australiji ljudi koji u zemlju dolaze avionom i prekoračuju boravak dozvoljen kratkoročnim vizama.

Izvor: bbc.com