U uvodnom dijelu diskusije predstavljeni su rezultati istraživanja „Koliko novinari znaju o Evroatlantskim integracijama“. Istraživanje je pokazalo da 28% novinara zna da je Bosna i Hercegovina 2006. godine ušla u Partnerstvo za mir, 65,6% novinara zna da je „Partnerstvo za mir“ program saradnje sa NATO savezom, 31% novinara zna šta je „Sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja”, a samo 9% novinara zna šta je “Sporazum o statusu snaga”.

Učesnici diskusije u uvodnom izlaganju su bili, bivši ambasador BiH u EU Igor Davidović, pomoćnik ministra inostranih poslova Branimir Mandić, magistar evropskih integracija Denis Čarkadžić, šefom odsjeka za NATO pri Ministarstvu inostranih poslova Momir Brajić i generalni sekretar PDP Milko Grmuša.

„Nekako mi se čini da mi polako gubimo korak na putu ka integracijama, trenutni trend je dezintegracije, to vidimo kroz iskustvo Velike Britanije i Islanda. Mislim da građani nemaju otpor prema evropskim vrijednostima, nego prema političkim i birokratskim odluka unutar države, ljudi ne vjeruju svojim nosicima odluka. Taj trend je takve prirode da će biti potrebno mnogo državničkog, političkog talenta da se to promijeni. Mi smo u vremenu malih ideja, malih političara i još manjih državnika i onda sve to vodi do problema koji se ozbiljno reflektuju na male narode. Koncept različitosti se ne njeguje i ne poštuje, to smo vidjeli kada se raspala bivša Jugoslavija, tada Evropa nije reagovala, isto kao što i sada ne reaguje u Bosni i Hercegovini. Mišljenja sam da gdje nema različitosti nema ni harmonije, te nema kvalitetnog sukoba ideja i razmišljanja i tu nema napretka. Nama ne može niko iz Evropske unije da pomogne jer nema državnika koji bi to uradili. Mi moramo da otvorimo konstruktivan unutrašnji dijalog i na taj način prevaziđemo naše prepreke“ istakao je Milko Grmuša.

Kada govorimo o unaprijeđenju saradnje između Bosne i Hercegovine i NATO-a,  imamo jasan stav da je BiH opredjeljena na članstvo u NATO. Saradnja se provodi kroz Program reformi, koji sadrži različute sfere rada institucija BiH, u oblasti ekonomskih, političkih, pravnih, životnih pitanja itd. Sve odluke donesene su konsezusom na Komisiji za saradnju sa NATO. Ova komisija ima 21 člana, ima veliki broj članova ali zbog ustavne strukture ona mora biti takva. Način na koji se donose odluke je vrlo jednostavan, odluke se donose konsenzusom, samim tim nema preglasavanja. Svi strukturalni dijelovi dokumenta, koji se šalje u Brisel, su plan rada institucija BiH u okvriu ustavnih nadležnosti, pa smo mi kao Ministarstvo inostranih poslova između ostalog uvrstili u dokument unaprijeđenje regionalne saradnje, te rad u okviru globalnih organizacija. Kada program reformi bude usvojen, mi kroz saradnju sa Sjevernoatlantskim savezom procjenujemo da li je BiH odradaila reforme koje su bitne za članstvo. Bosna i Hercegovina je označena kao perspektivan partner. Mi nastavljamo saradnju svim instrumentima saradnje kao što je Američko-Atlantska povelja, koja je važna radi saradnje regionalnih odnosa,. Institucije u BiH dobro prate zacrtanu politiku koja je donesena na Predsjedništvu BiH i očekujem harmonizovanu saradnju unutar države na svim nivoima, kao i na međunarodnom planu“ rekao je Momir Brajić.

Današnjoj diskusiji su prisustvovali predstavnici EU delegacije, konzulata Republike Hrvatske, Područne privredne komore Banja Luka, ambasade SAD, Unije Udruženja poslodavaca Republike Srpske i političkih partija.

Goran Račić predsjednik Područne privredne komore Banja Luka, skrenuo je pažnju da je ova zemlja nastala na kompromisu, Dejton je vrsta neke neriješene situacije. Ograničava nas stvar povjerenja, ključne reforme se ne provode na adekvatan način, moramo pristupiti kompromisu ako želimo napredak u pogledu ključnih tema, koje su bitne radi unaprijeđenja ekonomske situacije u državi. Mi smo kao institucija koja zastupa interese privrednika, ponudili Savjetu ministara naše usluge po pitanju donošenje zakona o javnim nabavkama. To je po prvi put da su se organizovale dvije institucije entiteta, objedinjujući sve na jednom mjestu, i nas i donosioce odluka, smatram kako je to pozitivan primjer kompromisa i dijaloga, bez obzira što taj zakon na kraju nije došao do Savjeta ministara. Ukoliko mi ne vladamo situacijom, onda nećemo imati napretka. Previše smo opterećeni izbornim ciklusima, koji se održavaju svake druge godine, treba da stavimo moratorijum na ključna politička pitanja“, rekao je Račić.

Frontal