Prvi put komemoraciji prisustvuju zvaničnici Hrvatske – predsjednik Zoran Milanović i ministar branitelja Tomislav Medved. Komemoraciji prisustvuju i potpredsjednik Vlade Hrvatske Boris Milošević i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

Predsjednik Milanović istakao je da su ratovi gotovi i da je vrijeme za, kako je rekao, ono što je normalno u nama, a Milorad Pupovac da je ovdje počinjen ratni zločin prema civilnom stanovništvu za koji niko nije kažnjen, da vjeruje da je cilj ove komemoracije da se uspostavi nova politika sjećanja i komemorativne prakse gdje će se čuti glas osude svakog zločina nezavisno od toga ko ga je počinio.

"Ovo je neka vrsta duga časti nečega što se dogodilo prije 25 godina što je u meni izazvalo moralni užas ", kazao je Milanović o zločinima u Gruborima i Plavnu gdje je ubijeno šest civila posle akcije Oluja i 26 tokom Oluje.

Ukazao je da je o Gruborima čitao prvi put 1995. godine u "New York Timesu", kao diplomata i da je razmišljao šta je gore, da li nešto što se graniči sa moralnom katastrofom, što je zlo samo po sebi ili šteta naneta državi.

Naglasio je da je ono prvo najgore, ali i poručio da je nanijeta velika šteta hrvatskoj državi , da je zločin nanio veliku štetu reputaciji Hrvatske, koja do tada nije bila loša i ujedno je kompromitovala pojedine jedinice hrvatske policije koje su tokom rata borile na pošten način.

"Nakon ovoga ništa nije više isto, zbog moralnog uzasa i štete koja je nanijeta", poručio je on.

"Ono što izaziva užas je ubistvo šest nedužnih ljudi, starih. Prije dva dana sam u Sinjskoj Krajini, odakle potičem, za koju sam uvijek mislio da je zabačena, a ona je ništa prema ovome ovde, kada se okupilo 30-tak Milanovića, koji su došli sa svih strana, osjećajući šta me čeka za dva dana zamislio da li bi neko mogao ubiti te meni drage starije ljude. U ime koje proklete pravde?", zapitao je i dodao to je najveća šteta, iako šteta zvuči previše pravnički.

U Plavno je stigla i poslanica srpske manjine u Hrvatskom saboru Anja Šimpraga, generali Hrvatske vojske u penziji Luka Đanko i Veselko Gabričević i Eugen Јakovčić iz "Dokumente", prenosi HRT. 

Na komemoraciji u Gruborima je prisutan i specijalni izaslanik predsjednika Srbije Veran Matić koji je naveo da je zajednička komemoracija važan i ohrabrujući korak.

Matić je za Tanjug rekao da je od hrvatskog ambasadora u Srbiji dobio informacije da je u prethodnim razgovorima bilo zainteresovanih za obnovu kuća, a da će o "dimenziji povratka" odlučiti sami, kada se uvjere da li im odgovaraju uslovi.

Ističe da nije dovoljno obnoviti kuću ili napraviti put, već povratak mora biti održiv, mora imati i osnovu za to - da ima posla, da bi oni koji bi se vratili imali prihode.

- Ali, ovo je dosta važan prvi korak. Osjećam drugačiju atmosferu u hrvatskom establištemnu, u vladi, kada je riječ o odnosu prema žrtvama ''Oluje'' i onima koji su protjerani. Mene to ohrabruje. Јa sam, između ostalog, tu i da podržim takve trendove, učešćem u komemoraciji ovdje, u Plavnom i Gruborima. Bio sam u Varivodama i gledaću da budem na svakom mjestu - rekao je Matić poslije pomena u selu Plavno.

U Gruborima, zaseoku sela Plavno, 25. avgusta 1995. godine je ubijeno šest starijih srpskih civila i zapaljeno 20 kuća.

Ubijeni su Marija Grubor (1905), Miloš Grubor (1915), Јovan Grubor (1930), Milica Grubor (1944), Đuro Karanović (1954) i Јovan Karanović (1922).

Prve informacije o masakru saopštili su predstavnici UN, koji su se kritičnog dana nalazili u rejonu sela, pa čak i slikali specijalce kako izlaze iz sela.

Županijsko državno tužilaštvo u Zagrebu je 2010. godine podiglo optužnicu protiv trojice bivših pripadnika hrvatske Specijalne policije "Lučko" zbog ratnog zločina nad srpskim civilima.

Optuženi su Franjo Drljo, koji je bio komandir grupe, Božidar Krajina i Igor Beneti, a sud u Zagrebu je 2014. donio oslobađajuću presudu.

Na ovu presudu uložena je žalba, koju je sud prihvatio pa je suđenje obnovljeno 2016. godine.

Izvor: rts.rs