Svijet
Svijet ima šest mjeseci da spriječi klimatsku krizu, upozoravaju stručnjaci
Svet ima samo šest mjeseci da promijeni tok klimatske krize i spriječi porast emisije gasova sa efektom staklene bašte poslije zatvaranja država tokom pandemije, koji bi nadjačao napore za sprečavanje klimatske katastrofe, upozorio je jedan od vodećih svjetskih energetskih stručnjaka.
"Ova godina je posljednja koju imamo, ukoliko ne vidimo pad ugljenika", rekao je Fatih Birol, direktor Međunarodne agencije za energetiku.
Na globalnom nivou, vlade planiraju da potroše oko 9 miliona dolara kako bi se spasile ekonomije, narušene zbog pandemije virusa korona, izračunala je Međunarodna agencija za energetiku. Paketi stimulansa stvoreni ove godine, oblikovaće globalnu ekonomiju sljedećih tri godine. Birol upozorava da ako se za to vrijeme ne dogodi nagli i trajni pad emisija, svi klimatski ciljevi će biti nedostižni.
"Sljedeće tri godine će odrediti kurs za sljedećih trideset godina, i duže", rekao je Fatih Birol za "Gardijan". "Ukoliko se ne preduzmu potrebne mjere, sigruno ćemo vidjeti porast štetnih emisija. Sa porastom emisija biće teško predvidjeti kako će se one u budućnosti smanjiti. Zbog toga pozivamo vlade da imaju održive pakete za opravak".
Emisija ugljen-dioksida na globalnom nivou opala je u aprilu za od 17%, u poređenju sa prošlom godinom, ali je od tada porasla na oko 5% prošlogodišnjih nivoa.
U izvještaju objavljenom u četvrtak, Međunarodna agencija za energetiku predstavila je prvi svjetski plan za zeleni oporavak, fokusirajući se na reforme proizvodnje i potrošnje energije. Vjetar i solarna energija trebali bi biti u središtu pozornosti, savjetuje se u izvještaju, pored poboljšanja energetske efikasnosti zgrada i industrija i modernizacije elektroenergetskih mreža.
Otvaranje radnih mjesta mora biti prioritet za zemlje gdje su na milione stanovnika ostali bez posla uticaja pandemije. Analiza agencije pokazuje da je ciljanje na "zelene poslove" - poput preuređenja zgrada kako bi bile energetski efikasne, postavljanje solarnih panela i izgradnja vjetroelektrana - učinkovitije od ulaganja novca u ekonomiju država sa visokim emisijama ugljenika.
Pozivi na zeleni oporavak na globalnom nivou su stigli od stručnjaka, ekonomista, zdravstvenih radnika, prosvjetnih radnika, klimatskih kampanja i političara. Neke vlade spremne da preduzmu mjere - na primjer, Evropska Unija se obavezala da će svoj evropski zeleni dogovor učiniti središnjim dijelom oporavka.
Frontal/A.G.
