Prema izvještaju “COVID-19 i dječiji rad: Vrijeme krize, vrijeme djelovanja”, dječiji rad smanjio se za 94 miliona od 2000. godine, ali taj napredak je sada pod prijetnjom.

Djeca koja su već izložena dječijem radu možda rade duže ili pod lošijim uvjetima, navodi se u izvještaju. Većina njih može biti prisiljena na najgore oblike rada, što značajno šteti njihovom zdravlju i sigurnosti.

„Dok pandemija pustoši porodične prihode, bez podrške mnogi bi mogli pribjeći dječijem radu“, rekao je generalni direktor ILO-a, Guy Ryder. „Socijalna zaštita je od vitalne važnosti u kriznim vremenima, jer pruža pomoć onima koji su najugroženiji. Integrisanje brige o dječijem radu u šire politike o obrazovanju, socijalnoj zaštiti, pravdi, tržištima rada i međunarodnim ljudskim i radnim pravima čini presudnu razliku."

Prema izvještaju, COVID-19 bi mogao rezultirati porastom siromaštva, a samim tim i porastom dječijeg rada, jer domaćinstva koriste sva raspoloživa sredstva za opstanak. Neka istraživanja pokazuju da porast siromaštva od jednog procenta dovodi do barem 0,7 posto povećanja dječijeg rada u pojedinim zemljama.

„U vrijeme krize dječiji rad postaje mehanizam suočavanja za mnoge porodice“, rekla je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore. „Kako siromaštvo raste, škole se zatvaraju i dostupnost socijalnih usluga opada, sve više djece je primorano na dječiji rad. Dok preispitujemo svijet nakon pandemije COVID-19, moramo osigurati da djeca i njihove porodice imaju alate potrebne kako bi riješili slične probleme u budućnosti. Kvalitetno obrazovanje, usluge socijalne zaštite i bolje ekonomske prilike mogu biti faktori promjena."

Ranjive grupe stanovništva poput onih obuhvaćenih zonama sive ekonomije, i radnika migranata – će između ostalog pretrpjeti najviše zbog ekonomske krize, porasta sive ekonomije i nezaposlenosti, općeg pada životnog standarda, zdravstvenih šokova i nedovoljnih sistema socijalne zaštite.

Sve je više dokaza da se dječiji rad omasovljuje kako se škole zatvaraju za vrijeme pandemije. Privremena zatvaranja škola trenutno pogađaju više od milijardu učenika u preko 130 zemalja. Čak i kada nastava ponovo krene, neki roditelji više ne mogu priuštiti da pošalju djecu u školu.

Kao rezultat toga, više djece bi moglo biti primorano na eksploatacijske i opasne poslove. Rodne nejednakosti mogu postati sve veće, a djevojčice su posebno pogođene eksploatacijom u poljoprivredi i domaćem radu, navedeno je u izvještaju.

U ovom izvještaju predlaže se niz mjera za suzbijanje prijetnji povećanim dječijim radom, uključujući sveobuhvatniju socijalnu zaštitu, lakši pristup kreditima siromašnim domaćinstvima, podsticanje dostojnog rada za odrasle, mjere za povratak djece u školu, uključujući oslobađanje od plaćanja školarine i više sredstava za inspekcije rada i provođenje zakona.

ILO i UNICEF razvijaju simulacijski model da bi sagledali uticaj COVID-19 na dječiji rad na globalnoj razini. Nove globalne procjene dječijeg rada objavit će se 2021. godine.

Frontal