Zemlje zapadnog Balkana poput Kosova i Bosne bile su među prvima u Evropi koje su zatvorile svoje granice i uvele stroge mjere zatvaranja. Neki su to učinili i prije nego što su zabilježili prve slučajeve koronavirusa zbog starije populacije, problematičnih zdravstvenih sistema i nedostatka doktora koji su otišli raditi u bogatije zemlje. Do sada su slučajevi i smrtni slučajevi ostali relativno niski u odnosu na ostatak Evrope. A postoji mogućnost relaksacije ograničenja i zabrana.

Strane sile su uprkos zatvorenim granicama nastavile da se bore za uticaj na zapadnom Balkanu, koji uključuje i Srbiju i Crnu Goru. Kina i Rusija nadmetale su se u isporuci maski i zaštitne opreme dok je Vašington pokušao unijeti zamah u pregovorima s Kosovom i Srbijom. Nakon što je u početku imala lagan pristup koronavirusu, Srbija je uvela jednu od najstrožijih mjera u Evropi sa 86-satnim potpunim zatvaranjem tokom pravoslavnog Vaskrsa.

Kritičari upozoravaju da je vanredno stanje koje je proglasio predsjednik Aleksandar Vučić dao moć da poveća kontrolu nad medijima i postavi osnovu za masovnu izbornu pobjedu nakon što se vanredno stanje okonča.

"Moskva je takođe pokušala iskoristiti svoje odnose s Beogradom, slanjem vojnih aviona s manje presudnim zalihama, ali dobivajući mnogo medijske pažnje. EU koja je Srbiji dala bespovratna sredstva u iznosu od 3,7 milijardi evra bilo je ocjenjeno kao sporo reagovanje. Srbija je provela skoro deceniju u pregovorima sa bivšom pokrajinom Kosovom, čiju nezavisnost još uvek ne priznaje. Razgovori koji podržavaju EU zaustavljeni su. Ali američki predsjednik Donald Tramp nastojao je odigrati aktivniju ulogu", piše Fajnenšel Tajms.

Za izaslanika u tom procesu imenovao je ambasadora Ričard Grenel, vršilac dužnosti šefa američke obavještajne službe, koji je pozvao na smjenu kosovskog premijera, Albina Kurtija zbog njegove nepopustljivosti u razgovorima s Beogradom. Takođe, uupozorio je da bi kolaps vlade mogao otežati borbu protiv koronavirusa. 

Zdravstveni sistem u BIH nasljeđe bivše Jugoslavije

U obližnjoj Bosni i Hercegovini mjere zatvaranja predstavljaju slike rata od 1992. do 1995. godine. Na graničnim prelazima ljudi moraju biti u karantinu dvije sedmice u ogromnom šatoru. Ulice su prazne. Ljudi su pod policijskim časom i sakupljaju brašno i druge potrepštine. Mnogi Bosanci kažu da su za vrijeme rata barem znali ko je i gdje neprijatelj, dok je danas to nevidljivo i sveprisutno.

Poslijeratna Bosna, piše FT je podijeljena na dva entiteta, što znači da zemlja od 3,3 miliona ljudi ima 13 ministarstava zdravlja. Ipak, zdravstveni sistem, je nasljeđe bivše Jugoslavije, funkcioniše dobro sa višom stopom testiranja nego drugdje na Balkanu.

"Neki od uspjeha u Bosni, kao i drugdje u regiji, mogu se dogoditi zbog slabog povjerenja koje mnogi Bosanci imaju u svoju državu kako bi ih zaštitili, što se nadoknađivalo uvođenjem strožijih mjera. Ali to može komplikovati oporavak BiH od virusa. Bh. politički čelnici sukobljavali su se u vezi s raspodjelom sredstava od MMF-a za hitne slučajeve", navodi FT.

Sjeverna Makedonija, koja je u regiji smatrana svijetlom tačkom zbog sklapanja ugovora s Grčkom o njenom imenu, bačena je u nered zbog pandemije. Izbori planirani u aprilu, na kojima bi se vidjela borba između ljevičarskih reformatora koji su potpisali sporazum o imenu s Atinom i nacionalista koji ga žele poništiti, odgođeni su na neodređeno.

Dok će se sve zemlje u regiji boriti sa privrednim oporavkom, Hrvatska, Crna Gora i Albanija, čiju jadransku obalu godišnje okupira desetine miliona turista, suočiće se s velikim poteškoćama. Hrvatska, koja se pridružila EU 2013. godine, među zemljama je u svijetu koje se najviše oslanjaju na turizam, i to do 18% BDP-a. 

Crna Gora se oslanja na turizam najmanje 11% svog BDP-a. A ekonomisti su predviđali 9-postotnu recesiju za zemlju od 600.000 ljudi. I Albanija, koja je izrasla iz jedne od najbrutalnijih komunističkih diktatura devedesetih i nedavno dobila zeleno svjetlo za početak pregovora o pridruživanju EU, takođe će biti teško pogođena. Turizam predstavlja gotovo četvrtinu BDP-a.

I dok se EU interno bori da se nosi s političkim i ekonomskim padom uzrokovanim pandemijom, Peking, Moskva i Vašington nastaviće pokušavati povećati svoj uticaj u regiji.

Frontal/D.S.