Svi se sjećamo fotografija praznih polica u supermarketima prije nekoliko sedmica koje su opet popunjene. Hoće li tako i ostati?

Pandemija koronavirusa je normalno stanje stvari okrenula naglavačke, dovela je do zatvaranja niza privrednih sektora i prekida linija snabdijevanja, pa pitanje o tome hoće li Evropa dugoročno imati hrane u slučaju višemjesečnog nastavka trenutnih mjera borbe protiv širenja koronavirusa uopšte nije neočekivano. Svakako, to je pitanje koje se mora postaviti.

Politico: Evropa neće gladovati

Portal Politico tako piše da “Evropa neće gladovati zbog koronavirusa, ali epidemija otežava dolazak namirnica na police trgovina”. 

Bart Vandewaetere, potpredsjednik Nestlea za odnose s vladama, kaže za Politico da njihovi proizvodi stižu zasad do skladišta, ali s odgodom zbog mjera koja su uvele evropske vlade. David Coleman iz Mars Inc., zadužen za odnose s javnošću ove velike evropske prehrambene kompanije, ističe da je sve što se sada radi “krizno upravljanje” koje će se nastaviti koliko treba, ali smatra da Evropljani “neće ostati bez hrane”.

UN: Nestašice hrane moguće već u aprilu i maju

UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu predviđa da slijede “povremene nestašice određenih proizvoda”, naročito povrća, ali dodaje da se u ovoj situaciji ipak ne očekuje poskupljenje hrane. Ali upozoravaju da bi značajnije nestašice hrane mogle biti osjetne već krajem aprila i u maju.

Njemačka javna televizija ARD nudi malo manje optimističnu sliku u svom jučerašnjem prilogu o nedostatku sezonskih radnika u poljoprivredi, bez kojih neće biti moguće obaviti mnoge nadolazeće žetve i berbe. Nedostaju, naravno, radnici iz istočne Evrope koji su se zbog epidemije ili vratili u svoje matične države ili iz njih sada ne mogu ući u Njemačku zbog ograničenja kretanja, pa njemačka ministrica poljoprivrede Julia Klöckner razmišlja kako uvesti izuzetke od zabrane za njih. Funkcionisanje njemačke poljoprivrede zavisi o najmanje 300 hiljada sezonskih radnika kojih sada - nema.

Njemačkoj nedostaju istočnoevropski sezonski radnici u poljoprivredi

“Ne možemo seljake ostaviti na cjedilu”, rekla je Klöckner koja poljoprivredu opisuje kao “sistemski važnu djelatnost”. 

Razmišlja se i o tome da se nezaposlene i tražioce azila uključi u predstojeće berbe, ali stručnjaci upozoravaju da to neće riješiti problem jer je riječ o neiskusnim radnicima u poljoprivrednom sektoru koji ne bi bili u stanju odjednom obaviti sve potrebne poslove. Pitanje je i žele li sezonski radnici iz istočnoevropskih zemalja u ovoj situaciji doći u Njemačku.

Zaključak ARD-a je da bi “izbor povrća mogao postati sužen”, ali to i dalje ne znači da nikakvog povrća neće biti.

Njemački list Süddeutsche Zeitung (SZ) upozorava da je zbog epidemije koronavirusa ove godine u Kini sjetva značajno zakasnila u nekim dijelovima države te da se u Kini očekuje slaba žetva, a ista situacija bi se mogla ponoviti i u Njemačkoj i u Evropi. 

Kina i Vijetnam zabranili izvoz riže

Kina je inače najveći proizvođač prehrambenih proizvoda na svijetu, a istraživanje kineskog Sveučilišta Qufu Normal je pokazalo da više od 60 posto kineskih seljaka očekuje slabu žetvu ove godine jer zbog pandemije nisu imali radnika za sjetvu. Ono što nije posijano ne može se kasnije ubrati, lakonski konstatuje SZ. List podsjeća da su Kina i Vijetnam zabranili izvoz riže iz svojih zemalja.

Profesor ekonomije Cheng Guiqian sa Univerziteta Tongji u Šangaju predviđa da “ako epidemija ne bude efikasno kontrolisana, slijedi ozbiljna nestašica hrane u cijelom svijetu”, a naročito u zemljama trećeg svijeta. Naročito će biti ugrožene zemlje bez vlastite poljoprivredne proizvodnje, kao i zemlje koje prehrambene proizvode inače uvoze iz samo par država.

U mnogim evropskim državama je trenutno pala cijena hrane i to zato što odjednom nema potražnje za prehrambenim proizvodima iz ugostiteljskog, hotelijerskog i turističkog sektora. Ali predviđa se da bi cijene mogle skočiti za nekoliko mjeseci, kada će se osjetiti nestašice nekih prehrambenih proizvoda.

Problem transporta i snabdijevanja lanaca

Proizvodnja hrane je samo jedan aspekt problema, drugi su lanci snabdijevanja i transporta. Tu je bilo i problema unutar Evropske unije u trenutku kada su članice počele zatvarati granice ili uvoditi stroge restrikcije na njima, što je izazvalo gužve na granicama, negdje i kolone vozila duge više od 80 kilometara. Tu je Evropska komisija brzo reagovala i prije desetak dana objavila smjernice za tzv. Zelene trake saobraćaja koje trebaju biti rezervisane za transport hrane.

Na početku je bilo problema u implementaciji - Politico navodi Rumuniju i Hrvatsku koje su u jednom trenutku sve talijanske vozače kamiona s hranom stavile u karantin - ali je stvar u međuvremenu koliko-toliko profunkcionisala. Evropska komisija sada radi na planu B ako se transportna situacija opet zakomplikuje.

A šta je s Hrvatskom u svemu tome?

Svih potrepština ima u dovoljnim količinama, i to za više mjeseci pa građani ne trebaju stvarati pretjerane zalihe, istaknuto je nakon sastanka ministra finansija Zdravka Marića te predstavnika trgovaca i prehrambene industrije koji se održao sredinom ožujka.

"Što se tiče zaliha i mogućnosti proizvođača, distributera i maloprodajnih lanaca, govorimo o razdoblju od više mjeseci", izjavio je Marić nakon sastanka u Ministarstvu financija vezanom za situaciju oko krize uzrokovane koronavirusom.

Predsjednik uprave Podravke: Raspolažemo višemjesečnim zalihama

Predsjednik Uprave Podravke Marin Pucar rekao je da Podravka raspolaže višemjesečnim zalihama gotove robe, sirovine i ambalaže, s obzirom na to da su se pripremali za sezonu, takođe apelujući da se ne stvaraju nepotrebne velike zalihe u domaćinstvima. 

"Mi ćemo kontinuitet proizvodnje osigurati u sljedećim danima i mjesecima, a hrvatska prehrambena industrija, Podravka i Belupo sigurno mogu snabdjeti Hrvatsku da ne ostane ni bez hrane ni lijekova", kaže Pucar koji smatra da se situacija s koronavirusom može iskoristiti da se vidi na koji način Hrvatska može biti samodostatna u svim industrijama.

U svakom slučaju, čini se da se Evropa sljedećih nekoliko mjeseci ne treba brinuti o nestašici hrane. Šta će biti nakon toga? Nitko ne zna.

Izvor: Index.hr