Bosnu i Hercegovinu, i pored niza pozitivnih stvari koje se za nju vežu poput održavanja Zimskih olimpisijskih igara 1984. godine, osvajanja Oskara, održavanja Sarajevo film festivala, sporadičnih sportskih dostignuća, turističkih atrakcija, prirodnih ljepota i bogate gastronomske ponude, kada je njen imidž u svijetu u pitanju još uvijek dominantno prati njena ratna prošlost uz današnje političke sukobe, nacionalne tenzije, nestabilnost, egzodus stanovništa i lošu ekonomsku sliku.

Jasno je dakle da njena multikulturalnost, bogatsvo različitosti u religijskom i tradicionalnom smislu i bogato kulturno nasljeđe očigledno nisu dovoljni da njen trenutni imidž i percepciju koju svijet o njoj ima podigne na zadovoljavajući nivo. 

Pitanje koje se u posljednje vrijeme nameće je da li bi nastavak NATO integracija i eventualno članstvo u tom savezu savezu Bosni i Hercegovini pomoglo da unaprijedi svoj imidž u svijetu materijalizujći taj progres u ekonomskom, političkom i svakom drugom smislu, te da li bi ono pomoglo Bosni i Hercegovini da pred svijetom promijeni njegovu trenutnu percepciju o njoj kao zemlji sukoba, podjela i nestabilnosti?

Istraživanje koje je septembra 2018. godine na uzorku od 1000 punoljetnih stanovnika Republike Srpske, sprovelo Udruženje građana Nova ideja RS 2030, pokazalo je da je 24 % ispitanika misli da bi ulazak BiH u NATO pozitivno uticao na poboljšanje imidža države u svijetu.

Za našeg prvog sagovornika, nekadašnjeg ambasadora BiH pri EU, Igora Davidovića Bosna i Hercegovina “već godinama u svijetu ima dosljedan i stabilan imidž državne zajednice koja sa velikim naporima pokušava i gotovo redovno ne uspijeva da se svrsta u kontekst funkcionalnih i programski orijentisanih zemalja”. 

Davidović navodi i da se “svaka pružena ili ponuđena prilika na terenu BiH pretvara u poligon i arenu za nadmudrivanje lokalnih političkih elita i pojedinaca, sa jedinim ciljem – da svako u svom taboru odigra „moj obračun s njima“ i opet prikupi političke poene u nikad okončanim pseudopolitičkim kampanjama.”

Davidovića smatra da na loš imidž BiH najviše utiče “prvenstveno, deformisan i okoštali sistem potpune dominacije oligarhija ili pojedinaca nad potisnutim ili sasvim potčinjenim i servilnim institucijama” dok “izostanak uspostave vladavine prava i iskorjenjivanje korupcije građani trpe u svakodnevici, a EU u svom mišljenju prepoznaje kao prepreku za dalji napredak”. 

“Činjenica da su režimi u BiH izabrani demokratski ne znači da ti režimi i funkcionišu demokratski I tu smo u ozbiljnom problemu sa samim sobom, sa svijetom i sa imidžom” podvlači nekadašnji ambasador BiH, dok na pitanje “smatrate li da bi ulazak u NATO pozitivno uticao na imidž i ugled BiH” odgovara:

“To pitanje je vrlo relativno”, te dodaje “da nas na NATO integrisanje niko suštinski izvana i ne prisiljava, a podjeljen stav BiH  javnosti tim povodom zasnovan je na emocijama – dok javnost u FBiH u anketama snažno izražava pozitivan stav o NATO, u Republici Srpskoj takva podrška nije iskazana. Ratno nasljeđe i njegove posljedice i u ovom pitanju su još snažni i dugo se neće promijeniti, to je realnost u obe kategorije”.

Davidović na kraju u svom odgovoru zaključuje da “NATO integrisanje nije uslov za prijem u EU, ali se smatra da bi donijelo jači zamah u integrisanju u EU” te predviđa da će “dosadašnja praksa izostanka konsenzusa o stupanju BiH NATO ostati i dalje poluga u političkim okršajima ključnih aktera nekim drugim povodima” postavljajući na kraju pitanje:

“A da li je NATO u stvari već odavno u BiH?”.

(Igor Davidović, nekadašnji ambasador BiH pri EU)

Kakav je po vašem mišljenju trenutni imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, šta na takav imidž najviše utiče, te smatrate li da bi ulazak u NATO pozitivno uticao na imidž i ugled Bosne i Hercegovine pitanja su koja smo također uputili i svim političkim partijama koje imaju svoje zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH. 

Na našu adresu stigao je samo jedan odgovor i to onaj od strane predsjednika SDS-a, Mirka Šarovića

Tako se za Šarovića “imidž  ili percepcija i ugled jedne zemlje u svijetu teško da može realno izmjeriti obzirom da na to utiče mnoštvo aktuelnih faktora, ali svakako treba znati i da je ugled zemlje često i dio tradicionalnog statusa mnogih od zemalja svijeta”. Njegova procjena je, kada je u pitanju imidž BiH, “da je on nešto lošiji u odnosu na prošlu godinu a ni taj  imidž iz 2018. godine nije bio baš sjajan”. 

Stabilnost institucija, predvidivost političkih i ekonomskih aktivnosti na duže staze, rizičnost poslovanja, opasnost i moguća prijetnja za destabilizaciju zemlje, izgradnja demokratskog društva i demokratskih institucija, vladavina prava i otpornost zemlje na korupciju posebno javnu ali kada je u pitanju BiH i stepen napretka zemlje prema članstvu u EU, parametri su koji po riječima predsjednika SDS-a i zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, najviše utiču na trenutni imidž BiH.

Na pitanje da li smatrate da bi ulazak u NATO pozitivno uticao na imidž i ugled BiH, Šarović je istakao da “svaka zemlja koja uđe u jedan vojni savez, kao što je u ovom slučaju NATO, na jednoj strani dobija aplauze na drugoj kritike i osude” te da se, po njegovoj procjeni,  “mogući ulazak Bosne i Hercegovine u NATO ne bi značajnije odrazio na imidž zemlje ali ga sa druge strane nebi ni narušio”.

Zanimljivo je bilo i stajalište našeg sagovornika koji dolazi  iz realnog sektora, preduzetnika i komentatora Dragana Močevića koji pored konstatacije da Bosna i Hercegovina ima problem sa svojim imidžom još od 1992. godine, smatra da bi “potencijalni ulazak u NATO ili stabilna saradnja sa NATO savezom sigurno poslala drugačiju sliku potencijalnim investitorima, s obzirom da je svakom stranom investitoru važno da teritorija zemlje na koju dolazi i na koju ulaže milione evra djeluje bezbjedno i da nema strahova od unutrašnjih sukoba”. 

Močević tako dodaje da se “trenutno se iz BiH, odnosno u posljednjih godinu  i po dana, posebno šalju disonantne poruke kada je u pitanju njena bezbjednost” te zaključuje:

“Imamo problem sa migrantskom krizom, imamo dodatno problem sa povratkom boraca sa ratišta iz Sirije i drugih zemalja gdje su ratovali za Islamsku državu, tako da bi za promjenu imidža prema potencijalnim investitorima bolja bezbjednosna situacija bila nešto što je veoma poželjno, jer u ovom trenutku najveći problem BiH su strane investicije. Druge zemlje u okruženju koje su sa manje bezbjednosnih izazova privlače mnogo više stranih investicija, čak i Srbija koja nije članica NATO kao i Crna Gora koja je povećala broj investicija ulaskom u NATO savez.”. Problem koji nastaje zbog loše bezbjednosne situacije i imidža je što polako važni i veliki domaći investitori smanjuju obim razvojnih projekata i poslovanje u BiH pa iznose svoj kapital i pokreću poslovanje u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji kao neku rezervu poslovnu varijantu. Svejtski ekonomski stručnjaci su krajem 2019.godine najvaljivali moguću recesiju u 2020.g, sada će nova kriza oko Coronavirusa dodatno uzdrmati svjetsku ekonomiju i naša država mora uložiti dodatne napore i sredstva da privuče investicije a eventualno ojačano partnerstvo ili članstvo u NATO savezu je dokazano jedan od važnih bezbjednosnih faktora koji opredijeljuju investitore da li da ulažu u neku zemlju, što donekle možemo vidjeti i na primjeru Srbije.

(Dragan Močević, preduzetnik iz BiH)

Kao i Močević, i Božo Skoko, jedan od vodećih stručnjaka u regiji kada je uloga imidža u savremenim međunarodnim odnosima u pitanju, u jednoj od svojih publikacija na tu temu pod nazivom Strateške smjernice za brendiranje Bosne i Hercegovine pored ostalog istakao postojanje direktne veze između imidža države i njenog statusa na političkoj i ekonomskoj pozornici, a posljedično tome i nivoom stranih investicija. 

“Imidž države igra sve značajniju ulogu u suvremenim međunarodnim odnosima, jer se izravno odražava na njezin status na političkoj i ekonomskoj pozornici, a prije svega kroz broj inozemnih turista, razinu stranih investicija, plasman njezinih proizvoda na strana tržišta, utjecaj u međunarodnim forumima i asocijacijama”.

(Božo Skoko, profesor odnosa s javnošću)

U ranije pomenutoj anketi UG Nova ideja RS 2030, 26,9 % ispitanih građana Republike Srpske misli da bi ulazak BiH u NATO imao pozitivan uticaj na privlačenje stranih investicija, što je veoma blizu broju onih koji smatraju da bi NATO intergracije pozitivno uticale na imidž Bosne i Hercegovine. 

Očigledno je dakle da postoji direktna veza između imidža jedne zemlje i stanja u i oko nje kada je su u pitanju sigurnosni i bezbjedonosni izazovi. 

“Reputacija Crne Gore na globalnom nivou u porastu nakon pristupanja NATO savezu”, polovinom juna 2019. godine izjavila je i ambasadorica SAD-a u Crnoj Gori, Judy Rising Reinke. Ova izjava korespondirala je sa objavljenim zvaničnim podacim u skladu sa kojima je  priliv svih stranih investicija u Crnu Goru porastao 2018. godine 30 % u odnosu na 2017. godinu, a iz zemalja članica NATO saveza čak 64 %.

Kada se uzme u obzir da su, prema Eurostatu, sve zemlje koje su 2004. godine postale članicom NATO-a imale u narednim godina porast stranih investicija, tvrdnje onih koji zastupaju tezu da bezbjednosna situacija u zemlji direktno utiče na njen imidž teško oborive. 

Da NATO integracije i samo članstvo u njemu na najdirektniji i najpozitivnij način otklanjaju osnovne sigurnosne problene u jednoj zemlje, te time i tu vrstu bojazni kod stranih investitora, svjedoče i podaci o stranim investicijama u zemljama koje su 2004. godine postale članicama Sjeveroatlantskog saveza.

Tako  su se do 2006. godine u Bugarskoj, Mađarskoj, Češkoj i Poljskoj one udvostručile, dok su u Rumuniji sa 20.7 milijardi dolara 2006. godine i u naredne dvije godine nastavile rasti dosežući 2008. godine cifru od 41 milijardu dolara. 

Oružane snage BiH već dugi niz godina učestvuju u UN, NATO u EU mirovnim misijama preko Etiopije, Iraka, Afganistana pa sve do Konga, Malia i Centralno Afričke Republike, te je i načelnik OS BiH, Senad Mašović u jednom od svojih javnih istupa upravo u kontekstu imidža BiH naglasio bitnost učešća naše zemlje u mirovnim operacijama:

”Do danas, u naprijed navedenim misijama, učestvovalo je oko 1.300 pripadnika OSBiH. Ovo je važno naglasiti, jer učestvovanje OSBiH u navedenim misijama bitno je uticalo na promjenu imidža države na međunarodnom planu. Oružane snage BiH kontinuirano učestvuju u međunarodnim vježbama (NATO, UN, EU), koje se realizuju na nivou država članica regionalnih inicijativa (A5, B9) i vježbama koje organizuju zemlje u okruženju. U prosjeku, godišnje na međunarodnim vježbama učestvuje oko 200 pripadnika OSBiH”.

Da učešće u operacijama podrške miru utiče na popravljanje imidža BiH u svijetu mišljenja je bio i nekadašnji zamjenik ministra sigurnosti BiH, Mladen Čavar koji je podsjećajući da su brojni bh. policijski službenici dobili priznanja za predan rad i profesionalno izvršavanje zadataka od strane rukovodstva UN-a potvrdio da su dobri rezultati i uopše učešće pripadnika policije u mirovnim misijama UN-a znatno doprinijeli međunarodnoj afirmaciji BiH, a što je , kako je rekao, za posljedicu imalo da BiH postaje aktivan subjekt u kreiranju međunarodne sigurnosti.

Sasvim je dakle sigurno da ulažući u svoju sigurnost kroz NATO integracije, država istovremeno ulaže i u svoj imidž, mijenjajući tako u pozitivnom smislu percepciju kako stranih tako i domaćih investitora. 

Treba na kraju podsjetiti da je na posljednjoj listi „Country Brand Index“ BiH na 82. mjestu u svijetu po snazi svoga brenda. Pomjeranje naprijed na svjetskoj pozornici država kad je imidž u pitanju složen je i dugotrajan proces koji iziskuje sudjelovanje i napor svih kako državnih institucija, tako i realnog sektora, stručnjaka, ali i samih građana. 

Nastavak puta ka evroatlantskim integracijama nije jedini, ali je sasvim sigurno veoma bitan segment u tom procesu koji će neizostavno popraviti sliku Bosne i Hercegovine u očima drugih, ali i samih građana koji u njoj žive. 

D.Č/S.P./M.K/ Frontal

Projekat se realizuje zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost portala Frontal i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.
This project is made posible by the generous support of the American people through the US Agency for International Development (USAID). The contents are the responsibility of news portal Frontal  and do not necessarily reflect the views of USAID or the United States Government.