Dok zemlјe širom svijeta najavlјuju blokade i pomoć u iznosu od više milijardi evra, svjesni su kratkoročnosti tih mjera. Nacionalni lideri drže jedno oko na kalendaru, pokušavajući da izračunaju vrijeme kada će morati da kažu lјudima da se vrate na posao, čak i ako će to podstaći nove slučajeve zaraze i visoku stopu smrtnosti, piše Politiko.

Jedan od tih lidera je francuski predsjednik Emanuel Makron, koji je najoštrije naglasio izazove koje donose mjere poput samoizolacije i socijalne distance, nasuprot imperativu održavanja ekonomije.

Takođe, Makron je bio najglasniji što se tiče upozorenja, rekavši da vakcina ne postoji i da vjerovatno neće biti razvijena do kraja 2021. godine. Poruka je jasna - neće biti moguće da lјudi do tada ostanu u svojim kućama.

Sve to je neugodna trgovina, biranje manjeg zla. S jedne strane, mjere socijalnog distanciranja mogu smanjiti zarazu i broj smrtnih slučajeva, ali duboka ekonomska kriza će iscrpiti državne prihode kojim se plaćaju javne zdravstvene usluge i komunalije.

"To je vrlo teško izbalansirati," rekao je Mujtaba Rahman, direktor za Evropu kompanije ''EurasiaGroup'', koja se bavi procjenom političkih rizika. "Nije jasno da li bilo koja vlada ima kredibilnu strategiju izlaska iz ove situacije."

Ekstremne mjere socijalne distance koje se primjenjuju u Italiji, Španiji, Francuskoj, Belgiji i drugim zemlјama EU, neće dovesti do prestanka pandemije, već do njenog usporavanja, u pokušaju da se spriječi pretrpanost bolnica.

Istraživanje, koje je sproveo Imperijalni koledž u Londonu, pokazuje da epidemiolozi i lјekari vjeruju da čak i najradikalnije mjere socijalnog distanciranja mogu pružiti samo privremeni predah.

"Kao ljekar, specijalista epidemiolog, mogu reći isto što i sve moje kolege kažu, a to je da sa ponovnim oživlјavanjem javnog života, pojaviće se i zaraza ponovo", rekao je Kristijan Drosten, njemački virusolog koji je razvio test za koronavirus i savjetovao njemačku vladu o uvođenju mjera suzbijanja zaraze.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) prognozira da će se globalni rast usporiti na 2,4% u 2020. godini zbog pandemije, što je pad u odnosu na prognozu prošle zime od 2,9%. Međutim, zbog „dugotrajnijeg i intenzivnijeg širenja koronavirusa“ u SAD-u i Evropi, globalni rast mogao bi pasti na 1,5%.

"Ono što se sada dešava u Kini ... jeste da preduzeća ponovo počinju sa radom", rekao je Drosten. "Vidjeli smo da su karantinske mjere prouzrokovale toliko ekonomskog bola i da ih je bilo potrebno povući / smanjiti. Ono što ćemo sada vidjeti ... je da će u narednim sedmicama i mjesecima ponovo doći do eksplozije zaraze u Kini", dodao je on.

Studija Imperiajalnog koledža u Londonu nudi drugačiji pristup: Faze naizmjeničnih perioda sa i bez restrikcija, periodu od dvije godine, gdje bi vlade recimo smanjivale mjere socijalnog distanciranja oko mjesec dana, svaka tri mjeseca ili slično.

Takođe, ovo bi trebalo primjenjivati pažljivo. ''Socijalno distanciranje - plus zatvaranje škola i univerziteta, ukoliko se koristi - treba da bude na snazi većinu vremena tokom dvogodišnje simulacije'', napisali su autori studije, ali u svakom slučaju, kakva god odluka vlasti bila, neće biti laka.

Frontal/D.M.