Srđan Puhalo
Srđan Puhalo je rođen 1972. godine u Foči, jer u Kalinoviku nije bilo porodilišta.Odrastao je u Kalinoviku uz pomoć roditelja, mnogobrojne familije i "Politikinog zabavnika". Čuvajući krave kod babe Radojke shvatio je da je život veoma težak, pogotovo u Kalinoviku. Do četrnaeste godine bio je učesnik dvije omladinske radne akcije, posjetio koncentracione logore Jasenovac i redovno se takmičio u "Titovim stazama revolucije", što je ostavilo neizmjerni trag na njegovoj krhkoj ličnosti. Srednju školu završio je u Sarajevu, a psihologiju je diplomirao u Beogradu. Iluzije je izgubio prilično rano, a nevinost dosta kasno. Preživio je dva rata, kao i veliku inflaciju u Srbiji, a onda je došao da živi u Banjaluku. Magistrirao je psihologiju u Banjaluci, a doktorirao u Sarajevu. Dobar je otac dvoje djece, a loš muž jedne žene. Nije nosilac nijednog ordena, ali zato ga krase mnogi epiteti kao što su soroševac, nevladinac, strani plaćenik, antisrbin, autošovinista, Bakirov Srbin. Mašta da postane profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Ima mnogo problema sa pravopisom, stranim jezicima, potencijom i holesterolom.Srđan Puhalo
Ričarda Holbruka za počasnog građanina Banjaluke
Srđan Puhalo
Gundulićeva 68
78 000 Banjaluka
PREDLAŽE
U skladu sa pozivom Komisije za nagrade i priznanja grada Banjaluke predlažem
gospodina Ričarda Čarlsa Alberta Holbruka (Richard Charles Albert Holbrooke),
za nagradu Ključ Grada Banja Luka, sa poveljom „Počasni građanin grada Banje Luke“.
OBRAZLOŽENJE
Ričar Holbruk je rođen u Njujorku 24. aprila 1941. godine. Dolazi iz porodice njemačkih Jevreja, a Jevreji i Srbi imaju mnogo toga zajedničkog. Zajedno smo stradali u Drugom svjetskom ratu, muslimani su nam neprijatelji koji želi da nas satru i zatru, a i naš omiljeni Jevrej Arije Livne je počasni građanin Banjaluke od 2012. godine.
Gospodin Holbruk je završio istoriju na Braun univerzitetu i namjeravao je da postane novinar. Nije mu to uspjelo i započeo je diplomatsku karijeru, u 21. godini odlaskom u Vijetnam, gdje je bio pomoćnik dva ambasadora. Radio je u svim administracijama demokrata od kraja šezdesetih godina. Igrao je ključnu ulogu u uspostavljanju punih diplomatskih odnosa sa Kinom 1979. Godine, a Kina je naš veliki prijatelj, toliki da slavimo njenu Novu godinu.
Holbruk je obavljao dužnost ambasadora u Njemačkoj od 1993. do 1994. godine, baš kao i naš Ivo Andrić, što je samo još dodatni argument za nagrađivanje.
Jedina osoba iz američke administracije koja je obavljala funkciju pomoćnika državnog sekretara za dvije različite regije svijeta (Azija od 1977. do 1981. i Evropa od 1994. do 1996). Od 1999. do 2001. godine obavljao je funkciju ambasadora SAD u UN. Holbruk je 2009. godine postavljen za posebnog savjetnika za Pakistan i Afganistan.
Kada nije bio dio američke administracije ženio se, bavio bankarstvom i pisao knjige.
Predlagan je za Nobelovu nagradu za mir.
Umro je 13. Decembra 2010. godine u Vašingtonu.
Kao pomoćnika državnog sekretara za Evropu u velikoj mjeri se bavio i Bosnom i Hercegovinom. Sastajao se sa svim vodećim političarima u regionu od Franje Tuđmana, Alije Izetbegovića, Radovana Karadžića do Slobodana Miloševića i učinio nešto zbog čega je zaslužio da postane počasni građanin ovog grada.
- Prema svjedočenju Biljane Plavšić, Ričar Holbruk je spriječio da Armija BiH i Hrvatska vojska približe Banjaluci 1995. godine. Citiram predsjednicu Plavišić „Sekretarica mi kaže: U Vašem kabinetu je Holbruk. Kako može pored Vas proći?, pitam je, a ona će: On je nasilnik. Uđem unutra, on sjedi u fotelji, a drugu je namjestio i digao noge na nju. Kaže: Izvinite, ja ne mogu da se pomjeram. Bio sam u avionu 48 sati. Rekoh: Samo se Vi raskomotite, mada ste se mogli najaviti. Pitao me je gdje sam bila kada se “Oluja” približavala Banjaluci. Kažem u Banjaluci, a on odgovori: Ja sam je spasao. I ja mu vjerujem“.
- Svima je poznato da je Ričard Holbruk „otac“ Dejtonskog mirovnog sporazuma, a koliko je nama u Republici Srpskoj važan taj dokument ne trebam objašnjavati. Citiraću Milorada Dodika „Bilo kakva promjena Dejtonskog sporazuma bez RS značila bi smrtnu presudu za BiH“. Nedavno je i Narodna skupština Republike Srpske usvojila Zaključke u vezi Informacije o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske. Realno, najvažniji dokumenti za nas u Republici Srpskoj su uz Ustav Republike Srpske, Programskih principa SNSD-a sa 6. Sabora u Istočnom Sarajevu i Dejtonski sporazum.
- Ričard Holbruk se dogovorio sa Radovanom Karadžićem njegovo povlačenju iz javnog života u zamjenu za neizručenje Haškom tribunalu. To je bio početak kraja SDS-a, a vidimo u šta se danas pretvorio, što je Milorad Dodik sa SNSD-om maestralno iskoristio i došao na vlast, kako u Banjaluci, tako i u Republici Srpskoj.
Poštovana gospodo, mogao bih još mnogo toga napisati o Ričardu Holbruku, ali se nadam da su ova tri argumenta dovoljna da ovaj čovjek postane počasni građanin Banjaluke.
Prenošenje blogova Srđana Puhala nije dozvoljeno bez pismenog odobrenja redakcije. (16.02.2020)
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne predstavljaju nužno uredničku politiku portala Frontal
