U udžbeniku „Društvo“ za 5. razred osnovne škole na strani 96. postoji lekcija pod nazivom „Kraljevina Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu“ i u poglavlju „Pokreti otpora nakon okupacije“ piše „ Radi odbrane svojih porodičnih ognjišta i sopstvenih života, s vremenom je narod formirao pokrete otpora. Četnički pokret, na čijem je čelu bio Dragoljub- Draža Mihailović, zalagao se za borbu protiv okupatora i opstanak kraljevine sa dinastijom Karađorđevića na čelu. Pored toga, smatrali su da treba sačekati povoljniji momenat za ustanak, jer su okupatori bili suviše jaki“.

I ne samo da piše, nego su četnici stavljeni ispred partizana. U Planu i programu za „Društvo“ 5. Razred piše da poslije ove lekcije treba da bude da učenik može da objasni „sličnosti i razlike u djelovanju partizanskog i četničkog pokreta u Drugom svjetskom ratu“.

I dok moj mozak deformisan socijalističkom istorijom, Titovim stazama revolucije i partizanskim filmovima, pokušava da vidi sličnosti i razlike u djelovanju partizana i četnika, tj. da se sjetim tog otpora koji su četnici pružili Nijemcima i Talijanima, odlazim na Plan i program „Istorije“ za 9. kazred osnovne škole gdje se uči 20. vijek, ne bi li naučio sve o tom četničkom otporu.

U Planu i programu za „Istoriju“ 9. razreda nalazim temu 8. pod naslovom naslov „Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu“, a unutar teme imamo kolonu u kojoj piše „Sadržaji programa/ Pojmovi“. U toj koloni pobrojene teme i pojmovi koje djete treba naučiti između ostalog i ovo „martovski događaji; generali B. Mirković i D. Simović; aprilski rat; kralj Petar II Karađorđević, podjela Kraljevine Jugoslavije; proglašenje NDH; Ante Pavelić; koncentracioni logori (Stara Gradiška, Jasenovac); Partizanski pokret otpora; Josip Broz Tito; Ravnogorski pokret; Jugoslovenska vojska u otadžbini; Dragoljub Draža Mihailović; ustanci u Jugoslaviji; Užička republika; bitka na Kozari; Igmanski marš; Prvo zasjedanje AVNOJ-a; bitka na Neretvi; bitka na Sutjesci; ZAVNOBiH; Drugo zasjedanje AVNOJ-a; desant na Drvar; oslobođenje Beograda; Sremski front; pobjeda nad fašizmom; posljedice Drugog svjetskog rata.“

Gledam ja ove bitke, AVNOJ-e, ZAVNOBIH-e i pitam se:

• Gdje je taj otpor četnika prema Nijemcima, Italijanima i Ustašama?

• Gdje su te velike četničke bitke protiv Nijemaca, Italijana i Ustaša, kada se spominju samo partizanske ofanzive?

• Hoće li nastavnica istorije imati vremana da djeci ispriča gdje su četnici bili u vrijeme Užičke republike, bitke na Kozari ili Neretvi?

• Hoće li im pokazati zajedničke fotografije četnika, ustaša, Talijana i Nijemaca?

• Hoće li im govoriti o razlozima zašto su Englezi i Amerikanci podržali partizane, a ne četnike?

• Hoće li im pored stradanja Srba u NDH spomenuti i stradanja Muslimana u istočnoj Bosni 1943. godine ili Hrvata u Rami 1942. godine?

Vjerovatno neće, jer nema toga u planu i programu, a nekako nije ni pametno danas pričati o tome, ali zato valjda služe roditelji da dopune njihovo znanje.

Moje dijete ovu lekciju neće učiti jer ne želim ni na koji način da u svojoj glavi izjednačava četnike i partizane. Jer ne želim da saradnici fašista, nacista i ustaša, ubice i koljači dobiju alibi za ono što su radili Srbima, Muslimanima i Hrvatima.

Ovo je lekcija koju će učiti od svog oca, čiji djed se borio protiv Nijemaca, Talijana, četnika i ustaša. Ovo su lekcije koje se ne uče radi ocjene, već da bi se razlučilo dobro od zla, hrabrost od kukavičluka, istina od laži. Dok je u mojoj kući nema revizije prošlosti i relativizacije zločina.

A kad dođe lekcija iz 1945. pričaćemo i o partizanskoj posljeratnoj „pravdi“, zašto ne?

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije.