U susret usklađivanju papiroloških formi tekovina EU u vidu prepisivanja regulative i neiskrenog trostrukog klimanja glavom po vertikali pršljenova, riješili smo da zagrebemo ispod površine i analiziramo podatke koji se odnose na obrazovanje i perspektive zaposlenja mladih ljudi sa višim i visokim obrazovanjem.

Analizu ćemo početi serijom pitanja na koje sigurno znate odgovor (prim. aut. podaci su iz 2011. godine, jedini dostupni):

1. Da li ste znali da u Crnoj Gori imamo 232.010 radno sposobnog stanovništva, što predstavalja samo 37% od ukupnog broja stanovnika Crne Gore?

2. Da li ste znali da od tih 232.010 ljudi radi tačno 175.171?

3. Da li ste znali da je radno sposobno 56% muškaraca i 44% žena?

4. Da li ste znali da je stopa nezaposlenosti među osobama u životnoj dobi od 15 do 29 godina čak 35%?

Uz svo dužno poštovanje prema pitanjima pod rednim brojevima od 1, 2 i 3, smatramo da je neobično važno da se malo misaono upletemo u pitanje pod rednim brojem 4.

Tri sočna podatka za likvidne računske operacije 

1. Čituckanjem štiva “Upisna politika na Univerzitetu Crne Gore” iz marta 2012. godine, dobili smo zanimljiv podatak da godišnje u Crnoj Gori diplomira 4.000 studenata, što čini 0,66% ukupnog broja stanovnika Crne Gore. Dakle, za 20 godina, Crna Gora će imati 80.000 novih građana sa fakultetskom diplomom! Ako se nastavi sa ovakvom inflacijom mozgova u segmentu visokog obrazovanja, Crnogorci će, barem kvantitativno, za par decenija postati naobrazovanija nacija na svijetu. Možda se donese odluka da je sticanje fakultetske diplome obavezno, baš kao i završavanje osnovne škole! O kvalitetu nastave, drugom prilikom.

2. U istom dokumentu piše da je ponuda radne snage sa fakultetskom diplomom čak 42% veća od tražnje. Drugari ekonomisti, znate što znači kad proizvod koji nudite nema adekvatnu tražnju. Za ostale, kratko pojašnjenje – u tom slučaju, pada cijena rada za sve ostale radnike jer su lako zamjenjivi radnicima koji nemaju posao. I tako u krug, od produženja ugovora do produženja ugovora. Takozvana nelojalna konkurencija u obliku ljudskih resursa, u poslovnoj zajednici omiljenog izraza Ha eR (može i ejč ar, bukvalna transkripcija slova).

3. Prije neki dan, u medijima je objavljeno da je na konkursu u nikšićkoj Pivari Trebjesa, za dva radna mjesta za koje nije trebala visoka stručna sprema, apliciralo 800 ljudi, najviše sa visokom stručnom spremom.

Ubacivši ove podatke u nemilosrdnu mašinu koja predviđa budućnosti, što možemo zaključiti o perspektivi mladih ljudi u Crnoj Gori? Na pitanja odgovoramo pitanjima, a vi nam pomognite da pravilno formulišemo odgovore.

1. Da li će se trud koji su uložili u školovanje isplatiti?

2. Da li će se novac koji su uložili u školovanje isplatiti?

3. Da li će zaista raditi posao koji vole?

4. Koliko vremena će provesti kući ne radeći ništa?

5. Da li znaju da ljudi koji im obećavaju posao nakon završetka fakulteta u najvećem broju slučajeva ne ispunjavaju obećanja?

6. Da li će biti spremni da rade posao za koji su prekvalifikovani?

7. Da li će biti spremi da volontiraju?

8. Da li  će biti spremni na činjenicu da će im plata kasniti?

9. Da li će biti spremi da slušaju neutemeljenu viku zbog toga što su zakasnili sa pauze 5 minuta?

10. Da li će uspjeti da se snađu na današnjem nemilosrdnom tržištu rada?

11. Da li će moći da prihvate činjenicu da treba da rade za privatnike koji nisu završili fakultete, a napravili su ozbiljne biznise?

Ako studente tokom samih studija profesori i asistenti ne pripreme na surovu poslovnu realnost koja vlada u Crnoj Gori, mjehuriće mašte životne idile dobro plaćenog posla nakon završenog fakulteta će zamijeniti surova realnost memljivih magacina, kašnjenja plata, brojnih otkaza, nesigurne budućnosti i nepristojnih ljudi.

p.s. za onih 798 koji nisu prošli konkurs u pivari, ne ostaje ništa drugo nego da popiju po gajbu ‘ladnog ka’ zmija Nikšićkog. A kad se ujutro otrijezne i popiju pilulu protiv mamurluka, neka upišu – postdiplomske studije.

Tekst preuzet sa Finomen.me