Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u završnoj riječi o ovom nacrtu zakona da su pripreme za izlazak republičke energetske strukture na tržište veliki posao i da je taj projekat u toku.

"Pokušavamo da organizujemo našu elektroprivredu tako da je na najbolji način uskladimo sa ovim zakonom i uvjeren da ćemo uraditi dobar posao", naveo je Đokić.

On je istakao da je struja resurs Srpske prema kojem se Vlada odnosi odgovorno.

"Kilovat-čas električne energije je jedan od naših strateških proizvoda i trebamo ga staviti u funkciju razvoja Srpske kao robu. Mislim da ovaj zakon upravo o tome govori. Trebamo zaštititi taj svoj proizvod i da od svakog kilovat-časa koji prodamo van Srpske ostvarimo maksimalan prihod", naglasio je Đokić.

On je podsjetio da je cijena električne energije u FBiH veća kako za domaćinstva, tako i za privredu, ali da se tamo ne protestuje.

Đokić je rekao da je domaća elektroprivreda u smislu solidarnosti bila i ostala snažan faktor socijalne podrške u Srpskoj i zapošljavanja, ali da je evidentno da u njoj ima viška zaposlenih i da ta firma mora proći reorganizaciju.

On je dodao da će o distributivnim preduzećima u ovoj oblasti biti vođeno računa da bi ona bila zaštićena kada je riječ o obavezama koje ne bi samo njima trebalo da padnu na teret.

"Pronaći ćemo i model za kategorije zaštićenih potrošača i to nam je obaveza", rekao je Đokić i naveo da se radi na tome da proizvodna preduzeća, poput termoelektrana, budu spremna za nastup na slobodnom tržištu.

On je podsjetio da je Regulatorna komisija za energetiku nezavisno tijelo i da se tamo radi odgovorno.

"Rad te agencije je transparentan, iako se stalno nastoji da njena ovlašćenja budu prebaćena na nivo BiH, što smo spriječili ranijih godina", rekao je Đokić.

On je ponovio da nadzor nad malim hidroelektranama, u čiju su izgradnju uložene stotine miliona KM, treba da vrše inspekcijski organi, pa i da zabrane rad nekih od njih ako za to postoje uslovi i vodeći računa o zaštiti okoline.

Đokić je ponovio da se ovim nacrtom zakona uređuju ciljevi i način ostvarivanja elektroenergetske politike, uslovi i način obavljanja elektroenergetskih djelatnosti, nadležnosti Regulatorne komisije za energetiku Srpske u sektoru električne energije, način funkcionisanja i razvoja tržišta električne energije, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, prava i obaveze učesnika na tržištu, nadzor nad tržištem, kao i zaštita kupaca električne energije.

Nacrtom zakona o inspekcijama Republike Srpske propisano je obavljanje nadzora u okviru inspekcijskog sistema, nadležnost inspekcijskih organa, inspekcijska zvanja i radnopravni status inspektora, ali su i proširena ovlaštenja inspektora, rečeno je na sjednici Narodne skupštine Srpske.

Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić istakla je da je Programom ekonomskih reformi Republike Srpske u oblasti poslovnog okruženja i smanjenja neformalne ekonomije planirana reforma Inspektorata.

"Kao ključne prepreke za rast i konkurentnost u oblasti poslovnog okruženja i smanjenja neformalne ekonomije u oblasti inspekcija, prepoznati su preklapanje dva nivoa inspekcija kod subjekata nadzora, nepostojanje koordinacije republičkog i lokalnog nivoa inspekcija, te izricanje više represivnih mjera u odnosu na preventivne", rekla je Rešićeva u Narodnoj skupštini, obrazlažući zakonsko rješenje.

Prema njenim riječima, s ciljem smanjenja neformalne ekonomije, proširena su ovlaštena inspektora, uvođenjem nove kategorije - inspektor za posebni nadzor i internu kontrolu.

"S namjerom da se izbjegne dupliranje, odnosno preklapanje inspekcijskih kontrola, predloženo je usklađivanje planova rada republičkih inspektora i inspektora koji poslove nadzora obavljaju na nivou jedinica lokalne samouprave, radi unapređenja koordinacije rada inspekcija i efikasnosti inspekcijskog nadzora i praćenje njihove realizacije", dodala je Rešićeva.

Ona je naglasila da su predložena nova ovlašćenja kojima se pojačava preventivno djelovanje Inspektorata, što se odnosi na pružanje savjetodavne pomoći subjektima nadzora da bi se doprinijelo rastu privrede i konkurentnosti u oblasti poslovnog okruženja.

"Cijeneći dosadašnje napore Inspektorata da obezbijedi efikasne mehanizme za utvrđivanje pravilnog i potpunog činjeničnog stanja, propisana je mogućnost da inspektor preduzima sve potrebne mjere i radnje radi utvrđivanja tačnog činjeničnog stanja bez prethodne najave i predočavanja službene legitimacije subjektu nadzora", kaže Rešićeva.

Ona je napomenula da je zakonskim odredbama propisano donošenje podzakonskih akata koji se odnose na elektronsku komunikaciju inspektora, posredstvom uvođenje zajedničkog informacionog sistema, kao i osnivanje organizacione jedinice za raspolaganje oduzetom robom u sastavu Inspektorata.

Rešićeva je podsjetila da je način raspolaganja oduzetom robom u prethodnom periodu bio riješen putem Republičke direkcije za robne rezerve, koja je prestala da postoji.

Generelani sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković rekao je da je ovo veoma značajan zakon za radnike u Srpskoj.

"Tražili smo od Vlade Srpske donošenje novog zakona, jer postojeće rješenje nije dobro zato što nisu sprovedene suštinske mjere. Želimo efikasno i kvaliteno rješenje koje neće biti stimulativno za nesavjesne poslodavce", rekao je Stanković u Narodnoj skupštini.

On je ocijenio da je problem to što je u Srpskoj samo 30 inspektora rada i izrazio očekivanje da će njihov rad biti bolje vredovan.

Izvor: Nezavisne novine