U mišljenju se navodi da je BiH u ranoj fazi u pogledu nivoa spremnosti da preuzme obaveze članstva u EU i da mora značajno ubrzati proces usklađivanja sa pravnom tekovinom EU i implementirati i provesti srodna zakonodavstva.

Donosimo vam Vigemarkov govor u cjelosti:

"Hvala vam što ste nam se danas pridružili povodom ove prekretnice na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Od danas odnosi između EU i BiH ulaze u novu i intenzivniju fazu.

Prije četiri godine Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu kao rezultat pisane Izjave opredjeljenja koju je usvojilo Predsjedništvo i Parlamentarna skupština, te sve vodeće političke stranke, u cilju zajedničkog rada na evropskim integracijama. Prije tri godine Bosna i Hercegovina je podnijela aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji. U februaru ove godine zemlja je konačno završila odgovore na široki set pitanja Evropske komisije.

Mišljenje Evropske komisije o aplikaciji BiH za članstvo u EU po prvi put daje sveobuhvatnu mapu puta za pridruživanje BiH Evropskoj uniji.

Nadalje, Mišljenje potvrđuje da bi BiH mogla postati članica Evropske unije i utvrđuje korake potrebne za otvaranje pristupnih pregovora. EU je spremna da podrži BiH u ostvarenju ovog cilja.

Međutim, da bi BiH ispunila političke i ekonomske kriterije neophodne za članstvo u EU, potrebno je jasno opredjeljenje i spremnost na temeljne promjene na svim nivoima društva. Nije dovoljno samo govoriti o tome šta treba uraditi niti tek deklarativna podrška. Potrebne su konkretne aktivnosti i promjene.

Na osnovu odgovora na skoro 4.000 pitanja koje je dostavila Komisija, kao i brojnih drugih izvora informacija, uključujući procjene stručnjaka iz svih 28 država članica putem tzv. misija stručnih procjena, Mišljenje uključuje detaljnu analizu (analitički izvještaj), sa preko 170 stranica ocjene u kojoj mjeri BiH trenutno zadovoljava standarde EU.

Pozivam svakoga ko je ozbiljno zainteresiran za razumijevanje evropskih integracija i šta je to što BiH treba učiniti da bi postala članica EU da pročita Mišljenje, uključujući i analitički izvještaj.

Mišljenje obuhvata ključne oblasti procesa evropskih integracija; odnosno, političke kriterije, ekonomske kriterije i sposobnost preuzimanja obaveza članstva u EU (Kopenhaški kriteriji).

Evropska komisija smatra da bi se pristupni pregovori trebali otvoriti sa BiH nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti sa kriterijima za članstvo. Bilo koju konačnu odluku o tome kada će pregovori započeti donose države članice EU.

U tom smislu, utvrđeno je 14 prioriteta u oblastima Demokratija i funkcionalnost; Vladavina zakona; Temeljna prava i reforma javne uprave.

Dopustite mi da istaknem nekoliko ovih prioriteta:

Prije svega, obavezno se mora ostvariti napredak u vladavini prava!

BiH treba unaprijediti rad pravosuđa; Građani BiH zaslužuju potpuno nezavisan i profesionalan pravosudni sistem koji može efikasno djelovati, što uključuje i efikasniju saradnju između organa za provođenje zakona i između policije i tužilaštava,

Vladavina prava takođe podrazumijeva borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na sistematski način. Rezultati, ne samo kod podignutih optužnica već i osuđujućih presuda u predmetima korupcije i organizovanog kriminala na visokom nivou biće jedno od mjerila za ocjenu učinkovitosti pravosuđa.

Počinioci treba da budu izvedeni pred lice pravde bez obzira na to ko su ili na kojoj funkciji se nalaze. Građani BiH koji prijavljuju slučajeve korupcije trebali bi biti zaštićeni kroz bolju zaštitu zviždača i zakonodavstvo o sukobu interesa.

Potrebno je osnažiti antikorupcijska tijela te u potpunosti uskladiti zakonodavstvo o javnim nabavkama sa standardima EU.

Generalno, javna uprava u BiH mora postati profesionalnija i depolitizirana. Političke stranke i njihovi predstavnici ne bi trebali biti dijelom javne uprave.

U tom cilju, mnoga javna preduzeća moraju biti depolitizirana i restrukturirana. Bilo kakva privatizacija javnih preduzeća mora biti transparentna.

Prvi prioritet u Mišljenju naglašava da se izbori moraju provesti poštujući iste standarde kao u zemljama članicama EU. Lokalni izbori u Mostaru se moraju održati i potrebno je regulirati finansiranje političkih stranaka.

U tu svrhu moraju se osigurati građanska prava, što znači da svaki građanin, bez obzira na etničku pripadnost ili pripadnost nekoj grupi, mora uživati aktivno i pasivno biračko pravo.

Moraju se garantirati ravnopravnost i nediskriminacija svih građana, uključujući i primjenu presude u predmetu Sejdić-Finci.

Sloboda medija i zaštita novinara su bezuslovni. Vlasti u BiH moraju garantirati sigurnost i bezbjednost svih predstavnika medija i neodložno odgovoriti na svaku prijetnju i nasilje nad medijima.

Jednako tako, ranjive kategorije širom zemlje, kao što su osobe sa invaliditetom, manjine ili izbjeglice i povratnici, zaslužuju zaštitu i pomoć koju trebaju od vlasti BiH. Generalno, BiH će morati usvojiti i socijalnu dimenziju politika EU, što uključuje kvalitetu zdravstva, obrazovanja i posebnu pomoć osobama u stanju potrebe.

U tom smislu, potrebno je uraditi mnogo više na promociji jednakih prava žena u BiH, koje danas popunjavaju prazninu koju ostavlja neadekvatno pružanje usluga. Jutros sam imao sastanak s novim Savjetodavnim odborom žena koji predstavlja sve žene u BiH i slažemo se da „nema evropske integracije bez ženske participacije!“

Za civilno društvo, potrebno je poštovati slobodu udruživanja i slobodu okupljanja. Niko ne treba da se plaši da mirno iznese svoje stavove u javnosti.

U pogledu funkcionalnosti, potrebno je ojačati mehanizam koordinacije za EU pitanja na svim nivoima, uključujući održavanje redovnih sastanaka između državnih i entitetskih ministara. Koordinacija između lokalnih vlasti, posebno između kantona, treba se poboljšati kako bi se ispunili zahtjevi evropskih integracija. Mnogi EU standardi se primjenjuju na lokalnim nivoima i lokalne samouprave moraju imati bolje kapacitete i finansijska sredstva za pružanje socijalnih usluga građanima.

Nadalje, potrebno je prioritetno izraditi nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU.

Potrebno je osigurati punu operativnost Zajedničkog parlamentarnog odbor između Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH.

Da bi se unaprijedilo funkcioniranje institucionalnog okvira BiH, potrebna je pravna sigurnost o raspodjeli nadležnosti na različitim nivoima vlasti.

Štaviše, da bi se osigurala pravna sigurnost i prije pristupanja EU, BiH će morati usvojiti supstitucijsku kaluzulu koja će državi omogućiti da privremeno vrši nadležnosti drugih nivoa vlasti u slučaju da isti djeluju u suprotnosti s propisima EU.

Ustavni sud će morati da se reformiše, uključujući i pitanje međunarodnih sudija. Sve presude Ustavnog suda morat će se provesti.

Konačno, Komisija preporučuje BiH usvajanje daljih socioekonomskih reformi u skladu sa generalnim ekonomskim reformama koje su usaglasile sve države članice EU.

Mišljenje će sada biti dostavljeno 28 država članica Evropske unije na razmatranje, što je proces koji će vjerovatno trajati neko vrijeme. Komisija je dala preporuku državama članicama da raspravljaju o Mišljenju nakon što se formiraju vlasti na svim nivoima u BiH.

U međuvremenu, od suštinskog je značaja da BiH pokaže sposobnost da se nosi sa zahtjevima EU, a ti zahtjevi pokrivaju sve oblasti koje se razmatraju u Mišljenju, a ne samo 14 glavnih prioriteta.

Transformacija koja je potrebna da bi se BiH pridružila Evropskoj uniji neće doći po automatizmu, već ostaje stvar izbora i zahtijeva brojne korake i odluke. Za to je potrebna politička volja i istinska posvećenost svih segmenata društva.

Brzinu procesa diktira brzina kojom se Bosna i Hercegovina može prilagoditi i početi primjenjivati ​​pravila, standarde i propise EU.

Ništa ne može zamijeniti težak rad i napore političkih lidera i državnih službenika potrebnih za promjenu uslova koji nisu u skladu s načelima i standardima EU. Civilno društvo, uključujući poslovnu zajednicu, nevladine organizacije i medije, morat će se mnogo više angažirati nego što je to do sada bio slučaj.

EU je tu da pomogne BiH tokom ovog procesa! Sa Mišljenjem kao smjernicom, EU će nastaviti pružati podršku BiH. Izdvojili smo više od 180 miliona eura finansijske pomoći za 2019. do 2020. godine.

Ohrabrujemo sve nivoe vlasti, BiH, entiteta ili kantonalne nivoe, kao i Brčko distrikt, da od sada rade na izradi propisa u skladu sa standardima EU tako što će podijeliti nacrte novih zakona, politika i strategija u ranoj fazi. Predstavljanje novih zakona i politika bez prethodne provjere da li su u skladu sa standardima EU samo će usporiti proces integracija.

Konačno, sve izabrane parlamentarne stranke imaju nešto zajedničko – naime, ističu da podržavaju ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Da bi se ove riječi ostvarile, treba ih pretočiti u djela."

Izvor: europa.ba