Tehnologija
Da li zaista znamo šta je internet?
Hiljade kilometara optičkih mreža povezanih sa bazama podataka isprepletale su naš način života. Koliko ljudi je online, šta rade tamo i šta je sljedeće?
Šta je zapravo internet?
Internet je svjetski sistem umreženih računarskih mreža koji je transformisao način na koji funkcionišu komunikacioni sistemi. On dozvoljava kompjuterima umrežavanje širom svijeta. Zahvaljujući bezbrojnim optičkim mrežama, kompjuterima, bazama podataka, ruterima, serverima, satelitima i wifi odašiljačima, koji dozvoljavaju da digitalne informacije putuju širom svijeta. On podrazumjeva svu infasrukturu koja dozvoljava da kupujetmo online, da dijelimo svoj život na Facebook, da šaljemo svoje poruke na drugi kraj svijeta.
Koliko je veliki internet?
Jedan od kriterijuma za mjerenje veličine interneta jeste količina informacija koja prolazi putem njega: oko pet eksabajta na dan, što je ekvivalent 40 000 dvosatnog filma u sekundi. Hiljade kilometara kablova isprepletenih preko država, i dodatno onih koji leže po dnu mora kako bi povezali ostrva i kontinente. Većina njih predstavlja snopove optičkih vlakana tanke kao dlaka ljudske kose, prenoseći podatke brzinom svjetlosti.
Koliko energije je potrebno za internet?
Huawei, Kineska telekom firma, objavila je da će informacione i komunikacijske industrije koristiti 20% svjetske potrošnje struje i da će emitovati više od 5% svjetske emisije ugljenika do 2025.
Autor istraživanja, Anders Andrea je rekao da je za ovo kriv nadolazeci „cunami podataka“.
Nacionalna laboratorija „Lawrence Berkeley“ pri američkoj vladi, je 2016. godine objavila da će američke baze podataka trebati dodatnih73 milijardi kWh energije u 2020, što je ekvivalent za 10 „Hinkley Point B“ nuklearnih elektrana.
Šta znači rasprostranjenost veba širom svijeta?
Veb predstavlja način da se vide i podijele informacije putem interneta. Informacije u formi teksta, muzike, fotografija ili videa, moguće je ispisati na veb stranici i potražiti putem nekog veb pretraživača.
Google bilježi preko 40 000 pretraživanja u sekundi i zahvaljujući Chrome-u drži preko 60% svjetskog tržišta pretraživača. Među njima su Google, Youtube, Facebook, Baidu, Instagram, Yahoo, Twitter...
Porast aplikacija znači da mnogi ljudi danas koriste internet za informacije iz užih sfera interesovanja.
Šta je to dark veb?
Veb pretraživači ne pretražuju sve. Iako nam se čini da je indeks pretraživanja ogroman, on sadrži samo djelić onoga što se zapravo nalazi na vebu. Zapravo, 95% je nevidljivo standardnim pretraživačima. Veb treba posmatrati kao troslojni prostor: površinski dio, deep i dark platforma. Standardni veb pretraživač uzima informacije samo iz površinskog dijela veba. Ispod površine se nalazi deep we, to su brojne stranice koje nisu filtrirane. Ovo uključuje i stranice koje su šifrirane.
Iza deep veba zakopan je dark veb, sa brojnim stranicama čije adrese su skrivene. Da bi se pristupilo dark vebu, potreban je poseban softver kao što je Tor, alat koji je originalno osmišljen od strane Američke obavještajne agencije. Dark veb ima značajnu legalnu upotrebu, ali veći dio se koristi u kriminalne svrhe. Nezakonita tržišta dark veba nude sve od droga, oružja i falsifikovanog novca za hakere do plaćenih ubica i dječije pornografije.
Koliko je ljudi online?
Međunarodna unija telekomunikacija, tijelo pri UN-u, kao parametar za korištenje inteneta uzima upotrebu interneta u zadnja tri mjeseca, pri tome ne pretpostavljajući da ljudi koji žive u gradovima sa internet komunikacijama nužno koriste taj internet. Prema njihovim procjenama 3.58 milijardi ljudi ili 48% svjetske populacije, do kraja 2017.godine, koristilo je internet. Ovaj broj bi trebao da dostigne 3.8 milijardi, ili 49.2% do kraja 2018.godine, a polovinu populacije do maja 2019.godine.
Ko su online korisnici?
U nekim zemljama skoro svi su online. Preko 98% Islanđana koristi internet, zatim Danska, Norveška, Luksemburg i Baherein, prema podacima ITU. U Britaniji oko 95% ljudi koristi internet, 85% u Španiji, 84% u Njemačkoj, 80% u Francuskoj i samo 64% u Italiji. Kina bilježi preko 60% korisnika, dok je u Indiji slučaj da 60% ljudi nije konektovano na internet. Postoji jasna dobna podjeljenost: značajno manje starijih ljudi koristi internet u odnosu na mlađe. Sa druge strane postoje i rodne podjeljenosti: 70% korisnika u Indiji su muškarci, dok na Jamajci žene mnogo više koriste internet od muškaraca.
Koja mjesta su offline?
Uprkos rastućim procentima u korist interneta, još uvijek postoje mjesta koja nisu pokrivena internet mrežama. U Tanzaniji, Ugandi i Sudanu oko 30-40% imaju pristup internetu. Gvineja, Liberija i Siera Leone imaju samo 7-11% online korisnika, dok u Eritreji i Somaliji, manje od 2%.
Da li je moguće da cio svijet bude online?
Najveći izazov predstavlja dostupnost interneta siromašnim i ruralnim područjima. Postojale su značajne inicijative u pogledu rješavanja ovog problema. Međutim, ni jedna do sada nije bila potpuno uspješna. Alphabet je odustao od ideje za solarno napajanje dronova i sada se fokusiraju na „visoke balone“ kako bi obezbijedili internet sa ivice svemira.
U međuvremenu, Microsoft koristi TV „bijeli prostor“(neiskorištene frekvencije za emitovanje) za bežičnu širokopojasnu mrežu.
Postoji i drugačiji pristup, lokalne mreže koje koriste stanice na solarnu energiju uzgrađuju ih za lokalne zajednice.
Mnoge aktivnosti vode ka tome da se internet mreža proširi i da dopre do svakog čovjeka na svijetu.
Izvor: The Guardian
