U Bosni i Hercegovini je jedno sigurno, došlo je do sunovrata slobodnog novinarstva. Razlog tome je što je novinarstvo, odnosno novinari, pod sve većom kontrolom političkih, finansijskih ili nekih trećih skupina. Kada tome dodamo činjenicu da je novinarska profesija u BiH jedna od najslabije plaćenih i da novinari rade „rudarske“ poslove za mizerne plate, onda i ne čudi da su se etika i moral u potpunosti izgubili.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je 2016. godine usvojio Izvještaj o slobodi govora i stanju medijskih sloboda u BiH gdje se navodi da su mediji i dalje izloženi prevelikom uticaju i pritiscima vlada, političkih stranaka i privatnih interesnih grupa što vodi subjektivnom izvještavanju.

I dok sloboda izražavanja i slobodan protok informacija predstavlja kamen temeljac zdrave demokratije, danas se ta sloboda i sigurnost novinara u BiH suočavaju sa velikim izazovima. Najveći izazovi su stalni pritisci novinara od strane političke „elite“, netransparentnost rada pravosuđa, problem u pristupu slobode informacijama te slabo implementiranje zakona koji ionako nisu blagonakloni prema medijima. 

„Politički pritisci su na prvom mjestu, čak i svi ostali su u nekoj vezi s političkim pritiscima. U našem slučaju čak i iza direktnih fizičkih nasrtaja na novinare stoje politički pritisci; to su ili stranački podanici, koji ponekad ostrašćeni političkom ideologijom i ciljevima djeluju samostalno napadajući novinare čije im se pisanje ne sviđa ili su to zastrašivanja osmišljena u stranačkim organima koja realiziraju partijski jastrebovi. Naravno, ne treba zaboraviti ni arogantne, najčešće verbalne nasrtaje, ali ne samo verbalne, samih stranačkih dužnosnika na pojedine novinare pa čak i pojedine redakcije“, kazao je doktor Nail Kurtić, profesor tuzlanskog Filozofskog fakulteta.

(Foto: Nail Kurtić)

U periodu od 2006. do 2016. godine u BiH registrovano je ukupno 77 napada na novinare od kojih je 48 fizičkih napada a čak 19 prijetnji smrću, podaci su Ministarstva za ljudska prava BiH. Linija za pomoć novinarima registrovala je ukupno 60 napada i prijetnji na novinare. 

Često nema direktnih pritisaka, smatra novinar BN-a Vladimir Kovačević i dodaje da problem postoji jer i novinar zna da radeći za određenu medijsku kuću pojedine ljude ne smije da obrađuje odnosno istražuje. 

(Foto: Vladimir Kovačević)

„To je poražavajuće ali je to jednostavno tako. Tako nastaje autocenzura koja je vrlo pogubna za novinarstvo. Postoje i indirektni pritisci poput nerazumijevanja „mase“ koja novinare koji objavljuju kriminal u institucijama karakteriše kao izdajnike“, ističe Kovačević.

Ekonomska prava novinara kao što su rad bez zaključenih ugovora, ne izvršavanje obaveza iz ugovora o radu, prekovremeni rad, najviše se krše.

Novinar dopisnik BHT-a iz Zenice Harun Bošnjak, ističe da su najčešći pritisci na novinare ekonomske prirode. Odnosno, novinari se najčešće ucjenjuju poslom i egzistencijom od strane vlasnika medija koji su u većini slučajeva u sprezi sa određenim cetrima ekonomske i političke moći.

(Foto: Harun Bošnjak)

„Zapazio sam i jedan novi metod pritiska preko društvenih mreža kada određeni pojedinci i grupe, krijući se iza lažnih identiteta, iznošenjem neistina pokušavaju izvršiti pritisak na novinara ili neki od medija. Ovo sam na vlastitom iskustvu osjetio“, kaže Bošnjak.

Ipak, uprkos svemu on smatra da je novinarstvo bolji dio društva u BiH, odnosno da i dalje novinari nisu položili „oružje“ pred brojnim pritiscima kojima su svakodnevno izloženi. „Kvaliteta ima u bh. novinarstvu“, zaključio je Bošnjak. Kada je riječ o solidarnosti između kolega novinara i podršci, Bošnjak kaže da tu možemo govoriti o slabijim stranama novinarstva u BiH.

„Mislim da se solidarnost izgubila i da na ovom frontu moćnici imaju prednost jer su uspjeli razjediniti medijsku zajednicu u BiH. Apelujem i pozivam kolege da se ne razjedinjavamo i da, posebno u slučajevima napada i pritisaka, djelujemo svi za jednog“, poručio je Bošnjak.

Sigurnost novinara glavna prijetnja slobodi medija u BiH

Da bi se osiguralo jedno demokratsko društvo neophodno je osigurati slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja temeljne stubove jednog demokratskog i civilnog društva. Međutim, u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme zabilježeni su sve veći napadi na novinare i medije što ne govori o demokratskom ambijentu BiH, pogotovo što ti napadi nisu adekvatno sankcionisani. Jedina podrška su im saopštenja iz Kluba novinara i bh. novinara, što svakako nije dovoljno i što upućuje na to da kolegijalnost sve više izostaje.

„Svako se može danas nazivati novinarom ali nije novinar svako ko radi ovaj posao. Ovo je prije svega sujetan posao i svako ko ga radi kako treba voli da prvi objavi neku informaciju ali sam ubijeđen, govorim bar u svoje ime, da se dobri novinari poštuju između sebe. To ne znači da moraju da se druže. Podrška međusobna nije dovoljna. Uglavnom teatralna koja završava saopštenjima umjesto prekidom rada ili bojkotom lica ili institucija koje vrijeđaju novinare, a samim tim i javnost koju novinari predstavljaju. Postoje i novinari i urednici koji rade direktno u interesu politika i od njih se ne može očekivati nikakva podrška“, naglasio je Kovačević.

Kovačević je bio više puta napadnut a nisu izostale ni uvrjedljive poruke na društvenim mrežama. „Nekoliko puta sam dobio uvrjedljive poruke na društvenim mrežama“, kaže Kovačević i dodaje da to nije ništa dramatično.

„Sa ove vremenske distance ti verbalni napadi mi ne izgledaju toliko strašno. Posljednji put me vrijeđao i prijetio funkcioner košarkaškog kluba Mladi Krajišnik Brane Čovičković, inače simpatizer SNSD-a, koji nije bio oduševljen načinom na koji sam izvještavao sa majskim protesta prije nekoliko godina. Inače je totalno pomiješao i izvještaje jer nisam ni izvještavao o onome zbog čega me je napao. Ni ja njemu nisam ostao dužan, sve sam prijavio policiji jer sam želio da bar bude zabilježeno“, ispričao nam je Kovačević.

I naravno, taj slučaj je u policiji i ostao samo zabilježen jer Kovačević nije uopšte bio zaštićen, a rečeno mu je da za dalje djelovanje nemaju nikakvih elemenata.

Bosna i Hercegovina je na 62. mjestu od ukupno 180 država prema Indeksu medijskih sloboda koje svake godine objavljuje organizacija Reporteri bez granica (RSF), što predstavlja porast za tri pozicije u odnosu na 2017. godinu kada je BiH bila na 65. mjestu. 2004. godine BiH je bila na 21. mjestu.

Praksa zastrašivanja i upućivanja prijetnji novinarima ne jenjava, sigurnost novinara je glavna prijetnja slobodi medija u BiH a zabilježeni su i fizički napadi na novinare.  Tako su tokom protesta 2014. godine u Zenici fizički napadnuti novinar BHT-a Harun Bošnjak i snimatelj Jazid Ahmetkadić. Na svu sreću ozbiljnih posljedica nije bilo. Prvi verbalni napad dogodio se 30.03.2017. godine u sali Gradskog vijeća kada je Bošnjak zajedno sa kolegicom sa FTV-a Gordanom Ristović-Muslija napadnut od strane gradonačelnika Zenice Fuada Kasumovića.

„Taj slučaj smo isti dan prijavili policiji. U 2017. godini gospodin Kasumović me je još jednom verbalno napao tokom otvaranja sajma ZEPS 2017. I ovaj slučaj je prijavljen policiji. Osim ova dva slučaja, gradonačelnik Zenice je još nekoliko puta zloupotrebljavajući prostor na nekim televizijama iznosio notorne laži o meni i more radu, kao i u govornici Gradskog vijeća gdje je takođe iznio niz neistina. Sve ovo predmet je sudskog spora koji se vodi u Općinskom sudu u Zenici, a koji sam pokrenuo privatno jer smatram da je to jedini način da se zaštitim od klevete i diskreditacije kojoj sam svako malo izložen od strane gospodina Kasumovića“, rekao je Bošnjak.

Sloboda medija ključni aspekt EU integracija

Sloboda izražavanja, sloboda medija i bezbjednost novinara ostaju među glavnim prioritetima za Evropsku uniju, kao dio političkih kriterija iz Kopenhagena, ključni su aspekt procesa EU integracija. Pomno pratimo ova pitanja pri ocjenjivanju spremnosti Bosne i Hercegovine da se približi Evropskoj uniji, naglasili su iz Delegacije EU u BiH.

U Izvještaju Evropske komisije koji je objavljen u aprilu 2018. godine, navodi se da je u BiH zabilježen nastavak političkog i finansijskog pritiska na medije. 

„U narednoj godini, BiH bi trebala osigurati adekvatnu zaštitu novinara kao i odgovarajući odgovor među tijelima za sprovođenje zakona u slučajevima prijetnje novinarima, finalizirati reformu sistema javnog emitiranja, te usvojiti odgovarajuću zakonsku regulativu o transparentnosti vlasništva nad meidjima, uključujući online medije“, kazala je Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u BiH i Kancelarije specijalnog predstavnika EU u BiH.

(Foto: Jamila Milović-Halilović)

Evropska unija je prošle godine započela sa realizacijom projekta pod nazivom „Mapiranje ljudskih prava u medijima iz perspektive građana, ranjivih grupa i medijske zajednice u BiH“, sa ciljem da podstakne medije, građane, organizacije civilnog društva i donosioce odluka u BiH da rade zajednički i pokrenu pozitivne promjene u pogledu statusa ljudskih prava u medijima.

„U sklopu projekta uspostavit će se interaktivna online platforma s bazom podataka o statusu ljudskih prava u medijima. Platforma će, po prvi put u BiH, mapirati potrebe i uloge svih aktera u procesu te doprinijeti razvoju Strategije ljudskih prava Bosne i Hercegovine. Pored toga, platforma će omogućiti građanima, naročito manjinama i ranjivim grupama, da učestvuju u jačanju ljudskih prava u zemlji“, navela je Milović-Halilović.

Ona je navela da je projekat osmišljen kao odgovor na manjak interakcije između građana, medija i drugih relevantnih društvenih aktera na polju zaštite ljudskih prava. Projekat je vrijedan oko 350.000 eura, ističe Milović-Halilović te naglašava da je on dio šire podrške EU slobodi govora i zaštiti ljudskih prava u BiH, koji su i dalje među glavnim prioritetima.

Evropska unija takođe trenutno finansira program za dodjelu malih bespovratnih sredstava pod nazivom "Zaštita slobode medija i slobode izražavanja na Zapadnom Balkanu". Program daje podršku inicijativama civilnog društva za zaštitu slobode izražavanja i slobode medija na Zapadnom Balkanu sa uporištima na lokalnom i regionalnom nivou, angažujući aktiviste za ljudska prava, novinare i predstavnike medija. Ukupna vrijednost programa malih grantova iznosi 267.000 eura, a čija implementacija traje do kraja avgusta ove godine.

Frontal/D.S. i M.B.