Dokumentom Strategija EU "Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačan angažman Evropske unije na Zapadnom Balkanu” potvrđena je evropska budućnost regiona kao geostrateško ulaganje u snažnu i ujedinjenu Evropu, zasnovanu na zajedničkim vrijednostima, ocijenio EWB.

Strategijom je jasno rečeno da je Zapadni Balkan dio Evrope, te je naglašena otvorena perspektiva članstva u EU za sve zemlje Zapadnog Balkana na osnovu pojedinačnih zasluga, navodi za EWB Igor Crnadak, ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine, komentarišući poruke koje je "zapadnobalkanskoj šestorki" poslala Evropska komisija nedavnim objavljivanjem Strategije.

On ocjenjuje da je “vjerodostojna perspektiva pristupanja Evropskoj uniji ključni pokretač transformacija u regionu, posebno u smislu jačanja pomirenja i napretka regiona”.

"Regionalni pristup i podrška Evropske komisije regionalnoj saradnji daje prostora za optimizam, posebno imajući u vidu činjenicu da je Evropska komisija opredjeljena da nastavi da daje podršku razvoju ekonomske integracije unutar regiona, te obezbjeđivanju regionalne kohezije", smatra Crnadak.

Upitan da li smatra da je 2025. godina realističan rok za eventualni prijem Srbije i Crne Gore u Uniju, kako je naznačeno u Strategiji, šef diplomatije BiH ukazuje za EWB da "iako Strategija pojašnjava korake koje moraju da preduzmu Srbija i Crna Gora na putu ka EU kako bi proces njihovog pristupanja bio završen do 2025. godine, ističe se i da druge zemlje mogu sustići Srbiju i Crnu Goru, zavisno od zasluga svake ponaosob".

"Mada je za zemlje koje su već otvorile pregovore i "odmakle" u procesu pristupanja EU, Crnu Goru i Srbiju, navedena vremenska perspektiva za punopravno članstvo do 2025. godine, Strategija nije dala rokove. BiH se raduje napretku susjednih zemalja na putu ka punopravnom članstvu u EU i u potpunosti je opredijeljena za regionalnu saradnju Zapadnog Balkana“, poručuje Crnadak.

U konačnoj verziji Strategiji, uz već dobro poznato insistiranje na vladavini prava, regionalnom pomirenju, uključujući prevazilaženje graničnih sporova i rješenje kosovskog pitanja, kao i jačanje ekonomije, navodi se, između ostalog, da će Evropska komisija "početi da priprema mišljenje o kandidaturi Bosne i Hercegove za članstvo u EU nakon što dobije opsežne, cjelovite odgovore na Upitnik EK".

"Stalnim ulaganjem napora i angažovanjem, BiH može da ostane kandidat za članstvo u EU u narednih nekoliko godina”, ističe se u dokumentu, uz poruku da će Evropska komisija nastaviti da pomaže BiH i Srbiji u procesu pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, jer bez članstva u STO nije moguće zatvoriti pregovaračko poglavlje 30, koje se tiče ekonomskih odnosa sa inostranstvom.

Ministar spoljnih poslova Letonije Edgars Rinkevičs navodi za EWB da sa “tačke gledišta Letonije, Strategija predstavlja blagovremeni i pozitivan signal za Zapadni Balkan jer potvrđuje jasnu i snažnu podršku EU za njihovu evropsku perspektivu”.

"Zajednička budućnost sa državama Zapadnog Balkana u snažnoj i ujedinjenoj Evropi, baziranoj na zajedničkim vrijednostima, u našem je sopstvenom interesu. Vrata EU ostaju otvorena. EU ostaje spremna da podrži proces preobražaja regiona. Strategija ukazuje na konkretne korake koje treba preduzeti kako bismo zajedničkim naporima i posvećenošću mogli da ubrzamo proces evropske integracije", poručuje on.

Rinkevičs podsjeća da je 2025. godina "indikativni vremenski okvir za članstvo onih kandidata koji ispune kriterijume o pristupanju EU".

"Potrebno je da države Zapadnog Balkana ostvare konkretne rezultate u ispunjavanju nužnih uslova da bi napredovali na evropskom putu. Srbija ima šansu da ostvari takav cilj. Pozdravljamo napredak Srbije u pregovorima o pristupanju EU i ohrabrujemo je da se fokusira na sprovođenje reformi i ostvarivanje standarda potrebnih da bi se napredovalo na putu ka EU", zaključuje šef letonske diplomatije.

U Ministarstvu spoljnih poslova Slovačke za EWB kažu da se proširenje Evropske unije temelji se na nizu kriterijuma koje države kandidati za članstvo moraju da ispune.

"Imajući to u vidu, proširenje predstavlja stratešku investiciju u bezbednu, stabilnu i ujedinjenu Evropsku uniju, baziranu na zajedničkim vrednostima. Uvereni smo da Strategija predstavlja konkretne podstreke da države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo delotvornije sprovedu neophodne reforme, kao i da intenziviraju napore kako bi prevazišli i regionalne i bilateralne izazove", navode u ministarstvu koje predvodi Miroslav Lajčak.

Ministarstvo spoljnih poslova Slovačke naglašava da, što se tiče budućeg članstva u Evropskoj uniji zemalja Zapadnog Balkana, "Slovačka podržava vremenski horizont (2025. godinu), koji je dat državama kandidatima da ispune kriterijume potrebne za članstvo u Uniji".

"U skladu sa našom dugoročnom politikom, nastavićemo da podržavamo sprovođenje reformi i proces evropske integracije zemalja regiona, što podrazumjeva i davanje stručnih savjeta iz naše prakse u sprovođenju reformi“, ističu u Bratislavi.

U nedavnom autorskom tekstu za EWB Ekaterina Zaharieva, ministarka spoljnih poslova Bugarske, koja trenutno predsedava EU, ocijenila je povodom objavljivanja Strategije da "politički lideri i građani sa Zapadnog Balkana sada imaju važan zadatak da prevaziđu prepreke i izgrade most ka svojoj uspješnoj budućnosti, koja je u Evropskoj uniji".

"Ne postoji druga alternativa. Ovo je budućnost Unije, jer bez Zapadnog Balkana naš zajednički projekat neće biti u potpunosti cjelovit, a Evropa neće biti kontinent koji je dovoljno stabilan i bezbijedan. Trajna ekonomska i politička stabilnost i zagarantovan demokratski razvoj država regiona predstavljaju dugoročne ciljeve koje smo mi u EU zacrtali sebi i ja vjerujem da je to cilj i balkanskih političkih lidera. Bugarska investira u bezbijednu, prosperitetnu, održivu Evropu, sa socijalnom pravdom. Zato je evropska perspektiva Zapadnog Balkana ne samo glavni prioritet bugarskog predsjjedavanja Savetom EU, već i naše trajno spoljnopolitičko opredjeljenje", kazala je Zaharieva.

"Radili smo veoma predano tokom proteklih osam mjeseci da vratimo ovu temu na evropsku agendu - i uspeli smo u tome. Petnaest godina nakon sastanka u Solunu, lideri EU, kao i lideri država zemalja regiona, sastaće se u maju u Sofiji, kako bismo zajedničkim snagama ubrzali ostvarenje našeg zajedničkog cilja", konstatovala je šefica bugarske diplomatije.

Samit EU-Zapadni Balkan, koji će biti održan 17. maja u Sofiji, uz učešće šest lidera Zapadnog Balkana, smatra se značajnim simboličkim gestom i jasnim "signalom" da je Bugarska veoma zainteresovana za promovisanje evropskih integracija zemalja poput Srbije.

Strategiju podržava i Austrija, koja će 1. jula od Bugarske preuzeti predsjedavanje Savjetom EU.

Šefica austrijske diplomatije Karin Knajsl poručila je da je “u našem interesu da zemlje Zapadnog Balkana imaju konkretnu i vjerodostojnu perspetivu pristupanja EU i da se približavanje svake pojedinačne zemlje odvija u skladu s njenim napredovanjem, stoga smo mi posljednjih godina zahtjevali jasno opredjeljenje Evropske unije za podršku ovim zemljama".

Ministarstvo spoljnih poslova Švedske, podsjeća EWB, ocijenilo je nakon objavljivanja Strategije da je “budućnost Zapadnog Balkana kao sastavnog dijela EU u interesu političke bezbjednosti i ekonomskog interesa Unije, a postizanje članstva u EU je u rukama zemalja regiona".

Izvor: Tanjug/Nezavisne