Prijedlozi i preporuke Inicijativnog odbora proslijeđeni su ministarstvima zdravlja i životne sredine, a sastanak sa resornim ministrima predviđen je 5. oktobra. Istovremeno, i pravnici najavljuju okupljanje pokretanje tužbe protiv 19 NATO zemalja koje su bombardovale Srbiju.

Višegodišnja nagađanja o posljedicama bombardovanja mogla bi da budu dokazana ili opovrgnuta. Ukoliko bi postojalo koordinaciono tijelo moglo bi da utvrdi vezu između bombardovanja i tzv. ekološkog genocida: porast kancerogenih oboljenja, steriliteta i autoimunih bolesti.

"Ako su u pitanju maligne bolesti vršićemo poređenje da li terapija koja je bila standardna i sa kojom smo imali određen stepen rezultata ostao takav poslije nato bombardovanja, drugi aspekt su  autoimune bolesti", kaže prof. dr Danica Grujičić, načelnica odjeljenja za neurohirurgiju Kliničkog centra Srbije.

Treći aspekt je ispitivanje steriliteta, posebno muškog steriliteta, koji je 100 posto skočio poslije NATO bombardovanja, istakla je Grujičićeva. 

Zagađenost životne sredine mogla bi da bude ispitana matematičkim proračunima, na primjer koliko zagađujućih komponenata ide u vazduh kada gori jedna zgrada, a koliko u uobičajenim industrijskim procesima. Ispitivanje životne sredine daje rezultate i poslije dužeg vremenskog perioda.

"Možete određenim ciljanim istraživanjima da utvrdite šta je posljedica bombardovanja ili bar dobrim dijelom, a šta je posljedica nekog rada nekih fabrika prije ili poslije tog perioda. Može se sigurno reći da su neke posljedice ostale. Ta količina ispuštena u tom vremenskom periodu u ta tri mjeseca je ogromna, i predstavlja nekoliko uobičajenih godišnjih emisija za zemlju kao što je Srbija", rekao je prof. dr Aleksandar M. Јovović sa Mašinskog fakulteta u Beogradu.

Odmah poslije bombardovanja je utvrđeno je da se kontaminacija desila u Vranju, Bujanovcu i Preševu. Inicijativni odbor traži podršku države za istraživanje. Vrata ministarstava zdravlja i životne sredine su otvorena za ovu inicijativu. 

"U međuvremenu je javnost više puta ukazivala gdje je kontaminirano zemljište zapravo gdje se dogodio zločin i mi potpuno podržavamo javnost da se svaki podatak zna ne samo za radijaciju i kontaminaciju nego i za bilo kojim drugim zagađenjem, mi jedva čekamo da se komisija na ovaj ili onaj način formra, učestvovaćemo u tome razumije se", kaže Goran Trivan, ministar zaštite životne sredine.

Formiranje koordinacionog tijela trebalo bi da omogući prikupljanje podataka na jednom mjestu i organizuje analize koncentracije toskičnih materija u vazduhu, vodi, zemljištu i hrani. Poslije utvrđivanja koliko je zagađujućih komponenata završilo u životnoj sredini epidemiolozi, ljekari i toksikolozi utvrđivaće kako je to uticalo na zdravlje.

Potom bi mogla da uslijedi akcija ekonomista i pravnika da bi utvrdili vrijednost uništenih postrojenja. Ovo je šansa i da Srbija bude izvor podataka u naučnom svijetu.

Izvor: rts