List tvrdi da je sva kompromitujuća građa izdvojena iz Stepinčevog dosijea hrvatske Službe državne bezbjednosti, a da je u trijaži dokumentacije učestvovao sam vrh Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, dok je pojedina akta iz dosijea "izvukao" prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Ova arhivska građa, u kojoj je i pismo papi Piju Dvanaestom i 30 priloga o prisilnom pokatoličavanju pravoslavaca, kako ističe list, decenijama je nedostupna istraživačima i istoričarima.

Da je vrh Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj, uklanjanjem kompromitujućeg materijala "oprao" Stepinčevu biografiju, već decenijama se govori u krugovima istoričara genocida u NDH, a slična tvrdnja iznijeta je i u posljednjem broju zagrebačkog nedjeljnika "Globus".

Ključni trenutak za skrivanje ove građe dogodio 1992. godine, kada je hrvatski MUP predao kardinalu Franji Kuhariću sve materijale hrvatske Državne bezbjednosti u vezi sa djelovanjem Rimokatoličke crkve od 1945. do 1990. godine, kao i svu stariju građu konfiskovanu nakon oslobođenja 1945. godine.

Kaptol je 2000. godine ovu građu proslijedio Hrvatskom arhivu, ali nekompletnu, zadržavši većinu najvažnijih dokumenata "i to najdelikatniju" i stavio ih pod trajni embargo.

"To se vidi iz ličnog dosijea Alojzija Stepinca, gdje je na mnogim mjestima vrlo precizno naznačen naziv dokumenta o kojem je riječ, ali i napomena `nedostaje`", navodi "Globusov" novinar Darko Hudelist.

On kaže da je Tuđman kardinalu Franji Kuhariću 1990. ili 1991. godine lično uručio originalne primjerke pet tomova Stepinčevih dnevnika.

Ovi zapisi, obogaćeni dodacima, fotografijama, bilješkama, isječcima iz štampe - i danas su zaključani na Kaptolu, a smatraju se krunskim dokazom o Stepinčevoj umiješanosti u zločine NDH.

Hrvatski arhiv čuva samo takozvani "neovjereni prepis suvih kardinalovih bilježaka", bez aneksa i dopunskih materijala.

Na poznati sadržaj ovih svezaka pozvao se i patrijarh srpski Irinej u pismu papi Franji iz 2014. godine, koji je, kako se ispostavilo, bio ključan za formiranje Mješovite komisije Srpske pravoslavne crkve i rimokatolika.

List navodi da crkva u Hrvatskoj krije i 17 stranica bilježaka koje je Stepinac napisao nakon susreta sa Titom 4. juna 1945. godine i na osnovu koga je papi Piju Dvanaestom podnio iscrpan izvještaj.

Izvor: SRNA