Jedan od problema koji nastaje kada se američke vlasti i mediji usredoče na ograničen broj tema u vanjskoj politici je činjenica da u tom trenutku može doći do opasnih preokreta u drugim područjima koja ostaju van fokusa.

Upravo takva situacija, kako prenosi Index, odvija se u ovom trenutku na Balkanu, odnosno regionu koji je bio prioritet vanjske politike zapadnih država u devedesetim godinama prošlog vijeka, ali u posljednjim godinama zapad ju je skoro potpuno zanemario.

Dok su američki političari opsjednuti Bliskim istokom, Sjevernom Korejom i baš svakim detaljem veze Trumpa i Rusije, napetosti na Balkanu sve su veće i postoji ozbiljna prijetnja da će uskoro doći do svog  vrhunca, tvrdi Carpenter.

Poslednji zabrinjavajući događaj je pobjeda ekstremnih frakcija na izborima na Kosovu. Vođe ove frakcije, na čelu s Demokratskom strankom Kosova, su predsjednik Hashim Thaci i vođa zloglasne oslobodilačke vojske Kosova Ramush Haradinaj.

Evropska unija i UN optužili su obojicu za brojne ratne zločine tokom rata u kasnim devedesetima.

Thacijev pokret zauzeo je beskompromisni neprijateljski stav prema srpskoj manjini na sjeveru Kosova. Radikali su spriječili i dogovor o granici sa Crnom Gorom te svojataju velike teritorije u toj državi, Srbiji i Makedoniji. Mnogi od njih žele da se Kosovo spoji s Albanijom te uspostavi "Velika Albanija", piše u analizi američkog portal.

Susjedne države sve su više uznemirene rastom militantnih grupa na Kosovu i Albaniji. Ranije ove godine srpska vlada je upozorila da bi svaki pokušaj Albanije da pripoji Kosovo mogao dovesti do novog rata.

Napetosti između Kosova i Srbije porasle su u poslednjih nekoliko mjeseci. Vlasti iz Prištine neprestano ometaju trgovinu između Srba na sjeveru i same Srbije. Napetost je porasla u tolikoj mjeri da je američki senator John McCain, koji je dugo podržavao nezavisnost Kosova, molio vlasti da uspostave dijalog sa srpskom vladom jer je to "jedini način za obezbjeđenje napretka".

SAD i NATO saveznici neprekidno su i ponekad slijepo podržavali politiku vođa Albanije i Kosova, a najistaknutiji primjer bila je vojna intervencija 1999. za odvajanje Kosova od Srbije. NATO je nakon toga pasivno promatrao kosovsko etničko čišćenje Srba i ostalih manjina, a zapadne vlasti takođe su dopustile uništavanja istorijskih hrišćanskih svetih mjesta.

Američka vojna intervencija, te politička i diplomatska podrška nezavisnosti Kosova bila je pogrešna zbog brojnih razloga, zaključuje Carpenter.

Ako su SAD smatrale da će ovakvo djelovanje dovesti do mira i stabilnosti na Balkanu, jako su se prevarile, navedeno je u analizi Carpentera, uz konstataciju da poziv za stvaranje "Velike Albanije" izaziva ogromne probleme u državama regiona.

“Postoji ozbiljna mogućnost izbijanja novog sukoba, a ako se to dogodi, SAD se ne bi trebale ponovo miješati”, zaključeno je u tekstu koji prenosi portal Index.

Izvor: Index.hr