Kuburović ističe da Srbija neće odustati od zahtjeva za ekstradiciju. Tražimo hitno izručenje, kaže direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić. Vlada poziva sve članice EU i druge države da poštuju međunarodno pravo i potjernice Interpola, a ne da donose političke odluke.

Na sjednici koja je počela u 10 časova ministri su informisani o odluci suda u Kolmaru da Ramuš Haradinaj odluku o izručenju Srbiji sačeka na slobodi, kao i o potezima koje je Srbija povukla kada je riječ o zahtjevu za ekstradiciju, javlja izvještač RTS-a.

Ministarka pravde Nela Kuburović je, na konferenciji za medije nakon sjednice, poručila da Srbija neće odustati od zahtjeva za izručenje Haradinaja, jednog od bivših komandanata OVK, iako on tu odluku čeka na slobodi.

Podsjetila je da je Tužilaštvo za ratne zločine proširilo istragu i da u njoj ima oko 30 svjedoka i drugih dokaza.

"Neki od svjedoka su dali pisanu izjavu, ima onih koji imaju status zaštićenih svjedoka tako da ne mogu da otkrivam njihova imena", napomenula je Kuburović.

Nadamo se da će francuski organi postupiti profesinalno i poštovati Evropsku konvenciju o ekstradiciji koju su sami potpisali, a koja ih obavezuje na postupanje bez obzira na to da li su u pitanju ratni zločini, genocid ili zločini protiv čovječnosti, navela je ministarka pravde.

U konkretnom slučaju, objašnjava, radi se o zločinima nad civilnim stanovništvom prije svega Srbima, Romima i Albancima koji nisu pristali da sarađuju sa OVK tokom 1999. godine.

Ističe da se, iako su se se Haradinajevi advokati pozivali na pravila 'non bis in idem' - da je već za ista krivična djela oslobođen u Hagu, taj postupak vodio za djela od marta do septmebra 1998, dok ga srpski pravosudni organi traže za djela mahom počinjena u junu 1999. godine.

"Rješenje o sprovođenju istrage iz 2004. godine i naredba o proširenju upravo se odnose na taj vremenski period. Dakle nema govora o istim djelima, jer nije isti vremenski okvir, nisu isti oštećeni", naglasila je ministarka pravde.

"Srbija nastavlja sa gonjenjem osumnjičenih"

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić je na konferenciji za medije rekao da da Srbija neće odustati od gonjenja ratnih zločinaca, dodajući da vjeruje u profesionalizam francuskih pravosudnih organa.

Đurić je rekao da Srbija šalje upozorenje da ne prihvata lažnu pravdu po kojoj su ubijanja i zločini protiv Srba dozvoljeni i dopušteni samo ako je u interesu velikih sila.

Podsjetio je da je EU zasnovana na vrijednostima koje se bore za vladavinu prava i upitao da li se zalažu za vrijednosti politiku sile.

"Onako kako se odnosimo prema Srbima optuženim za ratne zločine tražimo da se svi drugi odnose prema onima koji su vršili ratne zločine protiv Srba", rekao je Đurić.

Srbija obavještava Francusku da ćemo se, u skladu sa onim kako se ophode prema Interpolovim potjernica iz naše zemlje, na isti način mi ophoditi prema francuskim potjernicama.

"To se ne odnosi samo na Francusku, već i Sloveniju i Švajcarsku, kao i druge zemlje koje su već puštale na slobodu slične optužene za zločine, i to iz političkih razloga. Za nas to zbog civilizacijskih vrijednosti nije prihvatljivo", rekao je Đurić.

Kako je naveo, Srbija će goniti optužene za ratne zločine makar na taj način bila jedina evropska zemlja koja štiti evropske vrijednosti, dok druge članice, primijetio je, to ne čine.

"Da li je moguće da smo mi jedini kojima će život jedne bebe od 14 dana biti važniji od toga ko je porušio neku baraku ili tome slično. Da li je u moralnom smislu prihvatljivo amnestirati nekog takvog i baviti se barakama", upitao je Đurić.

Naglasio je da će Srbija nastaviti da goni optužene za ratne zločine i pokazati da je u tome drugačija i bolja od nekih država.

"Ne želimo da vjerujemo da se neko u Francuskoj uplašio demonstracija desetine ljudi, koji bi opravdali svaki zločin. Neki misle da ako ste Albanac da vam je sve dozvoljeno", primijetio je Đurić.

Srbija, poručio je, ne prihvata pravdu koja podrazumijeva nekažnjeni lov i ubijanje nedužnih civila, srpskih ili bilo koje druge nacionalnosti, poput onih koje su učinili Ramuš Haradinaj i njegova zločinačka grupa.

Upitao je da li je ubijanje nedužnih civila, među kojima i dvonedjeljna beba, nedovoljan razlog da Haradinaj bude izručen pravosudnim organima Srbije.

Pročitao je dijelove optužnice protiv jednog od bivših komandanata OVK i nekadašnjeg kosovskog premijera.

U optužnici su navedena ubijanja, silovanja, ne samo srpskih, već i civila druge nacionalnosti.

Navodeći da se u zahtjevu Srbije za izručenje nalaze stvari koje nisu pominjane u Haškom tribunalu i za koje Haradinaju tamo nije suđeno, Đurić je upitao da li je moguće da Srbiji neko nešto prebacuje zato što traži Haradinaja, da joj neko prebacuje nešto za poglavlja 23 i 24, a da istovremeno imamo "na slobodi ratne zločince, poput onih koji su u Srebrenici Slobodanu Miliću izvadili oči".

Podsjetio je da je optuženi za zločin nad Milićem pušten na slobodu, jer se, kako je primijetio, to nije uklapalo u viziju stvarnosti koju je nudio Si-En-EN i nije se uklapalo u viziju stvarnosti pojedinih u međunarodnoj zajednici, koji bi da za to okrive drugog, a ne one koji su vršili monstruozne zločine, i to sve, kako je rekao, samo zato da bi imali opravdanje za agresiju i zločinačku politiku prema našoj zemlji.

Upitan da pojasni da li se Haradinaj tereti za "neke barake", koje je pominjao, Đurić je rekao da je vrhunsko licemjerje i potpuno neprihvatljivo prebacivati Srbiji bilo šta u vezi s poglavljima 23 i 24 ako istovremeno niste spremni da procesuirate monstruozne zločine u kojima su ubijani nedužni civili.

Naveo je da "svi znaju" kakva je medijska afera podizana i politička hajka vođena po političkim nalozima određenih političkih krugova izvan naše zemlje u vezi s "tim barakama".

"Građani znaju o kojim barakama se radi i kom licemjerju. Oni prebacuju Srbiji nešto za šta nema nikakvog utemeljenja u stvarnosti, pa čak i da ga ima to ne može da se uporedi sa zločinima", zaključio je Đurić.

Francuski sud nije juče odlučivao o zahtjevu Srbije za izručenje Ramuša Haradinaja već samo o mjerama kojima će obezbijediti njegovo prisustvo u toku postupka odlučivanja o srpskoj molbi, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu pravde.

Ekstradicioni postupak je u toku, a sud u Kolmaru će u narednom periodu zakazati ročište na kojem će biti saslušan Haradinaj povodom srpskog zahtjeva za izručenje, objasnili su u tom ministarstvu.

Nakon toga sud će dati svoju procjenu i mišljenje o ispunjenosti uslova za ekstradicju.

Po pravosnažnosti sudske odluke o izručenju Haradinaja, konačnu odluku da li se usvaja ili ne zahtjev Srbije donijeće Ministarstvo pravde Francuske.

Izvor: RTS