Umetanje i izostavljanje dijelova prevoda, pogrešno prevođenje riječi ("biznesnih" umjesto poslovnih), nazivi ostavljeni u albanskoj transkripciji, pogrešan padež imenice Kosovo, samo su neki od primjera grešaka u prevodu sa albanskog na srpski jezik.

Osim Ustava, pregledano je sedam zakona koji su po mišljenju srpskih poslanika u kosovskom parlamentu najznačajniji za srpsku zajednicu. Oni su za te zakone glasali, iako je u svakom od njih na stotine štamparskih, gramatičkih, pravopisnih i terminoloških grešaka ,u prosjeku 17 grešaka po strani. 

„Terminološke greške podrazumijevaju potpuno ili djelimično netačan prevod riječi s originala na srpski jezik, ispuštanje dijelova prevoda s albanskog na srpski jezik, kao i dodavanje dijelova rečenica koje ne postoje u originalnom tekstu. Takvih grešaka je nedopustivo mnogo. 

U mnogim primjerima one dovode do zabune kod građanina. Ne vjerujem da se iza ovih prevoda krije zla namjera, već nestručnost i neznanje prevodilaca, i vjerovatno nebriga predstavnika u kosovskim institucijama, kaže Nora Bezera, stručni saradnik u ovom istraživanju. 

"Vijesti" pitaju kakva osnovna prava manjinama garantuje Ustav Kosova kada na 60 strana ima oko 930 grešaka u prevodu. 

Dr Darko Simović, profesor ustavnog prava, smatra da je "dovoljan letimičan i površan pogled na srpsku verziju Ustava Republike Kosovo da bi se uvjerili da je redaktor teksta potpuno nestručan, a vjerovatno i zlonamjeran". 

„S obzirom na to da je ustav simbol državnosti, a da je Srbima servirana nepismena i aljkava verzija teksta, moglo bi se zaključiti da je riječ o jednom ponižavajućem gestu. Moguće da je ovaj galimatijas nestručnosti, nemarnosti, aljkavosti, nepismenosti namjerno napravljen da bi se u beskrajnom nizu tehničkih propusta zamaskirale ozbiljne, suštinske razlike izmedju ustavnih tekstova. 

Riječ je o institucionalnim rešenjima koja značajno mogu da utiču i na pravni položaj srpskog naroda na Kosmetu, kao i na ljudska prava“, tvrdi Simović. 

List kao primjer navodi da je u originalnoj verziji na albanskom jeziku je predviđeno da se suverenitet države Kosovo sprovodi i referendumom, dok je u srpskoj verziji teksta referendum izostavljen. Dr Simović kaže da se "može naslutiti da ovaj propust nije nastao slučajno". 

Dnevnik tvrdi da čak oko 1.500 grešaka u prevodu s albanskog na srpski ima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dok Zakon o katastru ima 354. 

Ti zakoni su traljavo i neprecizno prevedeni. U njima je i mnogo hrvatskih riječi, ističe Nora Bezera, doktorant albanskog jezika i književnosti. 

Rastko Brajković, savjetnik u Kancelariji za besplatnu pravnu pomoć, najčešće zastupa prava raseljenih u imovinskim procesima, pa se s tim, kao i sa Zakonom o katastru najčešće susreće. Upravo zato Brajković kaže da nije rijedak slučaj da se za stolom okupi čitav tim stručnjaka kako bi rastumačili određeni član tih zakona. 

"Prevodi tih akata nisu ni formalno, ni suštinski vjerodostojni i kao takvi imaju direktan uticaj na neostvarivanje prava raseljenih lica. I laici i advokati moraju da koriste alternativne metode poput prevođenja s verzija istog teksta na albanskom ili engleskom jeziku. Očito je da prevode rade osobe koje znaju srpski jezik, ali nisu upoznate sa stručnom i pravnom terminologijom. Potrebno je u organima javne uprave na KiM angažovati dovoljan broj osoba koje su osposobljene za kvalitetno prevođenje jer bez potpune promjene dosadašnje prakse u pogledu prevoda službenih dokumenata, propisi koji se tiču upotrebe jezika će ostati samo prazna forma", kaže Brajković. 

Zakon o nestalim licima ima samo devet strana i 198 grešaka u prevodu. Najdrastičniji primjer je član 3, koji se odnosi na zabranu diskriminacije, koji kaže da "nestala lica i njihove porodice uživaju ravnopravna prava nezavisno od toga da li su bili dio oružanih ili civilnih snaga". U originalu na albanskom, taj dio ne postoji. 

List podsjeća da je srpski jezik je jedan od službenih jezika na Kosovu. Ustav i drugi važeći propisi na Kosovu i Metohiji formalno garantuju ravnopravnost upotrebe srpskog jezika. Za praćenje sprovođenja odredbi važećih propisa koje se tiču upotrebe jezika ustanovljen je i poseban organ - komesar za jezike. Na čelu te institucije je Srbin.

izvor: Tanjug