U maju 2014. nevrijeme i teške poplave su pogodile čitav region Bosne i Hercegovine i Srbije, ostavljajući za sobom na desetine žrtava u ovim zemljama i izazivajući velika oštećenja javne i privatne infrastructure, te stotina hiljada domaćinstava. Veliki broj pogođenih pripada najugroženijim grupama i još uvek je bez adekvatnog smeštaja. Šteta i ekonomski gubici iznose oko dvije milijarde eura u Bosni i Hercegovini, odnosno 1,5 milijardi eura u Srbiji.

Nakon nesreće, Srbija i Bosna i Hercegovina su zatražile pomoć od međunarodne zajednice. Međunarodna zajednica, njene brojne države i organizacije, ali i pojedinci su pokazali solidarnost, dali doprinos i uzeli učešće u zajedničkim naporima, pružajući na ovaj način objema zemljama neposrednu pomoć koja je obuhvatala spasilačke timove, stručnu i prvu pomoć i to ne samo putem Mehanizma EU za civilnu zaštitu. Srbija i Bosna i Hercegovina su sada u fazi rekonstrukcije koja teži brzom oporavku od katastrofe, sprečavanju budućih pretnji i suzbijanju negativnih posledica koje su poplave pričinile inače krhkim privredama ovih zemalja. Obe zemlje su naglasile da će napori za rekonstrukcijom ići ruku pod ruku sa tekućim reformama.

Kao reakciju na apel za pomoć, te pružanje podrške naporima obje zemalje, Evropska komisija, Francuska i Slovenija su organizovale međunarodnu donatorsku konferenciju pod motom “Obnavljamo zajedno”. Delegacije preko 60 država i 23 međunarodne organizacije kao i predstavnici civilnog društva i privatnog sektora, okupili su se u Briselu 16. jula. 2014. godine. Konferencija je još jednom potvrdila solidarnost sa Bosnom i Hercegovinom i Srbijom prikupljanjem pomoći od 809,2 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu, odnosno 995,2 miliona eura za Srbiju, namenjenih zadovoljenju finansijskih potreba za 2014. godinu koje u BiH iznose 650 miliona eura, odnosno 830 miliona eura u Srbiji. Prikupljeno je i 41,4 miliona eura za aktivnosti prekogranične saradnje.

Finansijska pomoć će obezbijediti objema zemljama vrijednu podršku za riješavanje trenutnih potreba ugroženog stanovništva prije početka zime, za započinjanje radova na rekonstrukcij kuća i javnih zgrada, za obnovu životnih sredstava, te brzu obnovu snabdijevanja vodom i energijom. Pomoć će doprinjeti i jačanju upravljanja i zaštite od poplava, spriječavanje nesreća i izgradnju transportne i energetske infrastrukture. Pomoć će biti realizovana koordinirano, uz pomoć EU, korišćenjem postojećih struktura u dvjema državama, ali i putem tijesne saradnje sa međunarodnom donatorskom zajednicom.

Na donatorskoj konferenciji, države i donatori su se dogovorili o sljedećem:

Sprovođenje mjera za spriječavanje poplava i upravljanje rizikom od poplava

Srbija i Bosna i Hercegovina znaju da je neophodno da unaprijede svoje kapacitete za smanjenje rizika od nesreća, pripadajuće mehanizme i infrastrukturu. One će stoga razviti integrisano mapiranje rizika od poplava i procjenu ugroženosti. Obje države će, takođe, razviti i održive planove upravljanja rizicima od poplava i uvesti planiranje pravilne upotrebe zemljišta, unaprijediti održive prakse korišćenja zemljišta koje će spriječiti izlivanje vode. Istovremeno se moraju poboljšati sistemi za odbranu od poplava i infrastruktura koja će biti otporna na klimatske promjene. Rehabilitacija sektora poljoprivrede ostaje ključna, ali takođe zahtijeva znatna unaprijeđenja u oblasti hidrometeorološke prognoze. Dvije zemlje će morati da nastave sa uvođenjem sistema za rano upozoravanje na svim nivoima, a da planiranje u kriznim situacijama i sprovođenje urgentnih mijera podignu na viši nivo. Dvije države bi trebalo da pojačaju svoje napore ka potpunom usklađivanju standarda sa Direktivom EU o poplavama.

Regionalna saradnja za upravljanje riječnim slivovima

Bosna i Hercegovina i Srbija pripadaju istom riječnom slivu, što zahtijeva efikasnu regionalnu saradnju. Riječna infrastruktura zahtijeva značajna poboljšanja i jasne veze sa sistemom za sprječavanje poplava koji je otporan na klimatske promjene, te sa sveukupnim upravljanjem slivovima rijeka. Rehabilitacija rijeka i aktivnosti iskopavanja riječnog dna moraju biti sprovedene tako da doprinose prirodnim kapacitetima rijeka i plavnih područja da zadrže vodu. Obje zemlje će započeti rad na razvijanju viših standarda održavanja riječne infrastrukture, a u skladu sa aktuelnim radom komisija za Dunav i Savu. Počeće se sa radom na razvoju nasipa i brana koji će biti obnovljeni i unaprijeđeni primjenom međunarodnih normi za rekonstrukciju. Evropska komisija će na jesen sazvati regionalni sastanak na visokom nivou kako bi podržala napore za razvojem regionalne strategije za odbranu od poplava.

Razvoj mehanizama civilne zaštite

Nedavna šteta je dokazala da postoji potreba za obimnijim okvirom upravljanja rizicima kojim bi se rešavale potencijalne prirodne katastrofe. Ovakav okvir zahtijeva od ovih zemalja da usklade standarde o opasnostima od poplava sa onima u EU, da dovrše mapiranje rizika od poplava i upravljanja poplavama, te da preuzmu puno učešće u Mehanizmu EU za civilnu zaštitu. Bosna i Hercegovina i Srbija su nakon poziva Evropske komisije potvrdile svoju čvrstu namjeru da se pridruže Mehanizmu EU za civilnu zaštitu.    

Podsticanje razvoja energetske i ekološke politike

Sve veća učestalost prirodnih nepogoda je podigla svijest o ekološkim rizicima i neophodnosti borbe protiv klimatskih promjena i njihovih uzroka. Raznolikost izvora i proizvodnje energije biće dodatno unaprijeđena onda kada dvije države smanje energetsku zavisnost. Ovo će, takođe, smanjiti i zavisnost of proizvodnih kapaciteta podložnih poplavama. Zemlje će nastojati da obezbijede zaštitu kritičnih mijesta proizvodnje energije. Podsticaće proizvodnju čiste i održive energije kao potencijalnog izvora smanjenja rizika i stvaranja konkurencije. Zgrade će biti obnovljene u skladu sa najvišim ekološkim standardima kako bi se poboljšala njihova energetska efikasnost i smanjila emisija ugljen-dioksida. 

Finansiranje privatnog sektora

Podrška međunarodnih finansijskih institucija i drugih donatora je neophodna za pružanje pomoći privatnom sektoru, za nadoknadu gubitaka prihoda države, te za otvaranje radnih mijesta i podsticanje napretka. U ovom smislu, krediti će biti restrukturisani i/ili preusmjereni za napore za rekonstrukciju, sa naglaskom na mala i srednja preduzeća. Banke bi mogle da pomere dospijevanje dugova na naplatu, istovremeno obezbjeđujući prudencijalne standarde. Vlasti će revidirati finansijske i administrativne procedure kako bi se smanjio vremenski interval za odobravanje investicija i sprovođenje programa i projekata. Odgovarajući distributivni kanali, uključujući i mikro finansije, trebalo bi da učine finansijsku pomoć atraktivnijom. U objema zemljama bi trebalo promovisati kulturu osiguranja u slučaju štete.

Socijalna dimenzija oporavka i rekonstrukcije

Tokom faze oporavka i rekonstrukcije trebalo bi posvetiti naročitu pažnju najugroženijim grupama stanovništva poput djece, žena, starijih lica, Roma i osoba sa invaliditetom, kako bi se izbjeglo dodatno otežavanje njihovog stanja. Primarna podrška bi trebalo da bude usmjerena na rješavanje stambenih pitanja ovih grupa, te obezbjeđivanje pristupa liječenju i obrazovanju. Ukratko, rekonstrukcija bi trebalo da se odvija i kroz participativni pristup.

Obezbeđivanje transparenstnosti, efikasnosti i odgovornosti

Od presudnog je značaja da vlasti Bosne i Hercegovine i Srbije iskoriste finansijsku pomoć na efikasan, transparentan (ovo podrazumjeva i objave putem web stranica) i brz način. EU će pomoći pri koordinaciji donatora. Očekuje se brza realizacija ovih donacija s obzirom na to da bi one značajno doprinjele neophodnoj rekonstrukciji. Sastanak na visokom nivou na kom će biti ispraćena primjena ovih zaključaka biće organizovan početkom 2015.

*****

I dok se suočavaju sa trenutnim razaranjima u regionu, Bosna i Hercegovina i Srbija su spremne da djeluju zajedničkim snagama, uz pomoć svojih susjeda i međunarodne zajednice, kako bi prevazišle strašne posljedice ove neviđene prirodne katastrofe.