izvor: RTS/Frontal

Bivši SS kapetan Erih Pribke nema gdje da bude sahranjen, jer ga Rim u kojem je umro u 100. godini, njegova druga domovina Argentina i rodni grad u Njemačkoj ne žele.

Pribke je umro u petak u Rimu, u kući svog advokata Paola Đakinija, gdje je služio kaznu doživotnog kućnog pritvora. On je skoro 50 godina proveo kao bjegunac u Argentini, iz koje je 1995. izručen Italiji, da bi mu se sudilo za masakr 1944. godine u Ardeatinskim jamama kod Rima, kada je ubijeno 335 civila.

To je bio jedan od najgorih zločina u Italiji pod njemačkom okupacijom.

Pribkeova smrt je izazvala burne emocije po pitanju toga kako sahraniti nekoga ko je počinio ratne zločine i negirao holokaust u kojem je tokom Drugog svjetskog rata stradalo šest miliona Jevreja.

Rimska nadbiskupija saopštila je da je Đakiniju savjetovala da organizuje sahranu kod kuće "u strogoj privatnosti" i da je rimski vikar, kardinal Agostino Valini zabranio rimskoj crkvi da održi posmrtnu misu za Pribkea.

Đakini je, međutim, to odbio i umjesto toga insistirao na misi u privatnoj crkvi. Nadbiskupija je odgovorila time što je podsjetila sve rimske sveštenike da moraju da poštuju Valinijevu odluku.

S druge strane, šef rimske policije i vladin prefekt za glavni grad objavili su da će zabraniti "svaku formu javnog ispraćaja" Pribkea zbog javne bezbjednosti.  Gradonačelnik Rima Injacio Marino poručio je da grad neće dozvoliti ni crkveni ispraćaj ni sahranu za Pribkea.

Ta odluka katoličke crkve i italijanske države pozdravljena je u jevrejskoj zajednici u Rimu, koja je dugo bila ozlojeđena što Pribke živi u sred prestonice, i što su mu u posljednje vrijeme dozvoljena mala odstupanja od kućnog pritvora, kao što je odlazak u crkvu.

Pribke je tokom suđenja priznao da je ubio dva čovjeka i da je skupljao žrtve za odmazdu za napad boraca iz pokreta otpora u kojem su poginula 33 pripadnika jedne nacističke jedinice vojne policije. On je insistirao da je samo izvršavao naređenja.

U posljednjem intervjuu, objavljenom pred smrt, Pribke je poricao da su nacisti ubijali tokom holokausta Jevreje u gasnim komorama, i optužio je zapad da je izmislio te zločine kako bi prikrio one koje su počinili saveznici tokom Drugog svjetskog rata.

Glavni rabin rimske Jevrejske zajednice, Rikardo Pačifiči predložio je da Pribke bude kremiran i da njegov pepeo bude rasut po vazduhu "kao pepeo naših dedova i baba", prenosi italijanska novinska agencija ANSA.

"On bi bio kremiran pošto je umro, za razliku od miliona djece koja su ušetala u peći i za koje Pribke nikad nije imao sažaljenja", rekao je Pačifiči.

Ni druga Pribkeova domovina Argentina, u kojoj je živio u malom planinskom turističkom mjestu Bariloče, ne želi ga. Ministar spoljnih poslova Argentine Ektor Timerman rekao je da neće biti dozvoljeno da Pribkeovi ostaci dospiju na argentinsku teritoriju.

Đakini je predložio da Pribke bude sahranjen u svojoj domovini, primjetivši da je on "stvarno volio Njemačku".

Portparol Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu Martin Šefer rekao je da njemački građanin može teoretski da bude sahranjen u Njemačkoj, ali da takav zahtjev nije upućen za Pribkea.

Pribke je rođen u Henigsdorfu, sjeverno od Berlina, a uprava tog gradića ukazala je da po lokalnom zakonu samo oni koji su u njemu živjeli mogu da budu sahranjeni na njegovom groblju.

Izuzeci su mogući kada su nečiji preci već sahranjeni na gradskom groblju, ali niko iz Pribkeove porodice nema grobnicu na groblju u Henigsdorfu, prenosi njemačka novinska agencija DPA.