Kako je istaknuto prošle sedmice tokom promocije ove studije na Pravnom fakultetu u Banja Luci, ukoliko se korupcija ne iskorijeni, ona će poprimiti sistemski oblik što će domaće društvo dovesti do nezahvalnog položaja, a posebno će se negativno odraziti na dalji proces približavanja BiH evropskim integracijama.

„Osnovni cilj je bio da se ukaže na pojavne oblik korupcije koje imamo i koje se dešavaju u visokom obrazovanju, uključujući prije svega i Univerzitet u Banja Luci.  Na ovoj studiji su radili mladi magistri, budući doktori sa svih javnih fakulteta u BiH. Uradili su veliki posao imajući na umu činjenicu da su oni hrabro i na krajnje korektan i profesionalan način ukazali na sve moguće pojavne oblike korupcije koji se dešavaju u obasti visokog obrazovanja. Naravno da je to projekat koji će biti moguće u narednom periodu nadograđivati i proširivati na ostale oblasti orbazovanja, srednje, osnovno ali i na predškolsko, ali da će ga biti moguće proširivati na ostale segmente društva kako korupcija kao jedno od najvećih zla današnjice ne bi poprimila sistemski karakter i praktično prijetila da uguši sve ono na čemu se temelji jedno organizovano društvo koje ima za cilj da obezbjedi garanciju ljudskih prava i sloboda“, ističe Vitomir Popović, dekan Pravnog fakulteta u Banja Luci.

On je dodao da ako se korupcija u potpunosti ne iskorijeni, a da ova studija jeste i rađena ne samo da se na korupciju ukaže nego i da se ona eliminiše iz društva kao pojavni oblik, ćemo se naći kao društvo u vrlo nezgodnom položaju i da je to ono na čemu će i dodatno raditi i ulagati napore da gdje je moguće korupciju suzbiju a nje ima praktično na svakom koraku, jer, zaključuje Popović, ako korupcije ima u ostalim segmentima društva onda je ima i u obrazovanju.

„Od posebno značaja ova studija ima i na put BiH prema EU, jer znate da imamo čitav niz obaveza koje moramo da ispunimo, koji su predviđeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, i da moramo  pored ostalog i korupciju da se suzbijemo kako bi se time stvorili uslovi za otvaranje pregovora i ulazak u EU, bez kojeg bi praktično BiH ostala jedno pusto ostrvo  i ne bi imala nikakve perspektive ni u ekonomskom, ni u političkom ni u nekom drugom pogledu“, poručio je Popović.

Ovo istraživanje je podržano od strane Evropske unije u BiH, a zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Renco Davidi izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je delegacija finansirala ovu studiju, navodeći da se njom došlo do interesantnih rezultata i razumnog seta preporuka. 

On je istakao potrebu primjene sistema koji će sprečavati ovakve pojave, te da iznesene preporuke ne treba da se odnose isključivo na javne, već i na privatne univerzitete.

"Razumljivo je da studenti žele da na lakši način prođu univerzitetsko školovanje, ali se, sa druge strane, otvara pitanje konkurencije na tržištu, gdje su za zaposlenje potrebne vještine koje se stiču samo radom“, rekao je Davidi.

Pojavni oblici korupcije i preporuke za suzbijanje

Dobro je poznata činjenica da je korupcija jedan od navjećih problema domaćeg društva, a da oblast visokog obrazovanja nije imuna na njen uticaj. U sklopu ankete koja je sprovedena za potrebe spomenute studije 70 odsto anketiranih smatra da na njihovom Univerzitetu postoji korupcija. Ukupno je anketirano 328 studenta.

Kada se radi o oblicima korupcije ističe se da se ona dijeli na visoku, stinu i političku korupciju.

„Kurupciju u visokom obrazovnaju, kao poseban vid korupcije, pojavljuje se u oblicima koje možemo podijeliti u dvije osnovne skupine. U širem smislu obuhvata koruptivne radnje koje direktno ne uključuju studente, poput raspoređivanja sredstava iz određenih fondova, zaobilaženje kriterija prilikom izbora nastavnog osoblja, u akreditaciji univerziteta i fakulteta, u nabavkama, odstustvo profesora u vrijeme nastave...“, navodi se u studiji.

U užem smislu se podrazumijevaju slučajevi koji uključuju studente poput korupcije prilikom upisa na fakultete, plaćanja ispita u novcu, poklonima ili uslugama, polaganje ispita uz pomoć prijateljskih ili rodbinskih veza, privilegije prilikom ocjenjivanja i dr.

Govoreći o dosadašnjoj praksi borbe protiv korupcije na Pravnom fakultetu u Banja Luci, njen dekan Vitomir Popović je rekao  da su ranije neki studenti mnogo lakše polagali ispite jer su im mame i tate bili zaposleni na ovom fakultetu, da se za neke ispite moralo da se plati, da su neki da bi dobili potpis morali da kupe knjigu od autora  tj. profesora itd., ali  kaže da su se otvoreno suočili sa ovim i da su neke od nastavnika isključili iz nastavnog procesa, dok neki od njih vode još uvijek sudske sporove. „Mislim da za ljude sa manjkom moralnih kvaliteta nema mjesta ne samo u ovoj, nego i u bilo kojoj drugoj visokoškolskoj ustanovi. Mi o tim stvarima moramo da govorimo otvoreno, to ne znači da korupcije u nekom obliku nema i sada, širom našeg fakulteta imaju sandučići u koje studenti mogu da ostave svoje primjedbe na rad nekog od profesora, i to može da bude od velike koristi u našoj borbi. Ali i dalje mislim da ima određeni stepen korupcije koji moramo svi zajedno iskorjenjivati i profesori i studenti jer ako studenti ne pokažu, mi nismo u mogućnosti da znamo šta se sve dešava, i pozivamo ih da nam javno ukažu  na sve ono što nije dobro na ovom fakultetu, ne samo vezano za korupciju, nego i šire“, ističe Popović.

Koordinator projekta Zoran Vasiljević rekao je da analize studije ukazuju i na potrebu formiranja posebnih organa na univerzitetima koji bi se aktivnije angažovali na ovom polju, kao i donošenje specifičnih pravilnika koji bi se odnosili samo na korupciju.

Preporuke koje studija daje u cilju efikasnije borbe protiv korupcije se odnose na implementaciju zajedničke strtategije za borbu, donošenje internih akata na univerzitetima koji će detaljnije regulisati korupciju, takođe oformiti posebne organe na fakultetima koji će se baviti pitanjem korupcije, edukaciju svih učesnika u obrazovnom sistemu, oštro sankcionisanje, stimulaciju studenata i nastavnog osoblja na prijavljivanje korupcije i dr.

Anketirani studenti su ponudili i svoje odgovore na pitanje kako misle da treba sankcionisati korupciju. Za koruptivne radnje zaposlenih u visokom obrazovanju predlažu otkaz, visoke novčane kazne, zabranu rada, oduzimanje titula i imovinske koristi, kao i javno prozivanje. Sa druge strane za koruptivna djela studenata istakli su kao kaznene mjere zabranu polaganja ispita, izbacivanje sa fakulteta, zabranu studiranja, poništenje ispita i novčane kazne.

(Frontal)