Privredna komora Srbije otvorila je u aprilu prošle godine predstavništvo u Hrvatskoj. Nasuprot toga, Hrvatska gospodarska komora više od deset godina ima svoju kancelariju u Srbiji. Više od 250 hrvatskih firmi radi u Srbiji, a na prste jedne ruke mogu se nabrojati firme iz Srbije koje rade u Hrvatskoj, a sutra na novom evropskom tržištu. To se, prema riječima Drenislava Žekića, direktora predstavništva Privredne komore Srbije u Zagrebu, u kratkom roku mora promijeniti.

„Mi u Privrednoj komori Srbije stalno podstičemo firme da dođu, otvore svoje predstavništvo... jer na naki način treba zauzeti startne pozicije u evropskom tržištu“, počinje Žekić razgovor za Frontal.

„Od 1. jula granica će biti na Dunavu. Kad iz Bačke Palanke mostom pređete u Ilok, vi ste zapravo sa obje noge na evropskom tržištu i onda je svejedno da li ćete ostati u Iloku, Zagrebu ili ćete ići do Beča, Berlina ili dalje. Tako da se na taj način otvaraju velike šanse za prodor srpskih roba na to zajedničko evropsko tržište.

U odnosu na dosadašnje novi carinski uslovi biće puno povoljniji, jer će se skinuti neke barijere za robe iz Bosne i Hercegovine i Srbije, dakle iz zemalja CEFTA-e. I to je šansa koju treba iskoristiti. Šta treba znati? Treba znati da dobar dio tih roba ima svoju prođu na tom zajedničkom evropskom tržištu. Recimo, kada govoriom o Srbiji, ona je među tri najveća proizvođača bobičasto-koštuničavog voća i tih proizvoda. Prehrambena industrija je dosta jaka. Ekološki proizvodi imaju svoju prođu. Ono što, recimo, nije dobro za bosanskohercegovačku privredu je to što dosta tih firmi nije osposobljeno i nije se pobrinulo na vrijeme da se certifikuje i  pripremi za izvoz svoji roba na evropsko tržište.“

Kada kontaktirate sa kolegama iz BiH, šta oni ističu kao razlog za nepripremanje uslova za plasman roba na tržište EU?

„Imam osjećaj da su svi nekako okrenuti da bi neko drugi trebalo da nešto učini. To je naravno greška. Jer, ne može bilo ko drugi da učini više od vas samih. Dobro je da ima firmi koje su se pripremile.
Ono što nije dobro je u prehrambenoj industiji, prije svega u mljekarskoj i mesoprerađivačkoj, da dobre robe iz Bosne i Hercegovine nemaju elementarne uslove da pređu Savu i da se dobro plasiraju na evropsko tržište.
Može se sada govoriti da li je kriva politika - da ili ne; da li je neefikasna državna administracija, uprava... mogu se tražiti krivci i može se analizirati do sutra. Međutim, puno je važnije okrenuti se budućnosti i koristiti te male šanse. Dakle, činiti sve što bi se moglo da se pronađe načina da se ispune ti uslovi  da ta roba koja je dobra premosti te barijere koje će se sutra pojaviti na granici EU.“

A kada poredimo situaciju u kojoj se nalazi Bosna i Hercegoivna sa Srbijom?

„Srbija je tu u puno povoljnijem položaju. Veliki dio srpske privrede je spremno dočekao dolazak EU na granice Srbije i veliki dio tih firmi se pobrinuo da se stvore uslovi da se može izvoziti na tržite EU. Osim nekoliko proizvoda.

Ono što će Hrvatskoj praviti problem je to što će njihovo tržište biti izloženi invaziji tih svih konkuretnih proizvoda i roba koje dolaze sa zapadnoevropskog tržišta.

E sad, ko će tu profitirati? Profitiraće hrvatski kupci, obični građani. Jer će biti veći izbor, pašće neke carinske barijere, manja davanje i tu će potrošači profitirati. Neće profitirati industrija jer će iti izloženi toj konkurenciji. S jedne strane roba iz Zapadne Evrope, a s druge strane robe, recimo, iz Srbije koje su konkurentne. I tu će, zapravo, hrvatska privreda morati doživjeti još jednu katarzu i još jedno pregrupiranje i prestrojavanje kako bi stvorila svoju konkurenciju.“

BiH je veliki potrošač roba proizvedene u Hrvatskoj. Mnogi u BiH su najavljivali dolazak hrvatskih proizvođača na prostore BIH. Koliko je to realno?

„Realnije je da ta seoba se nastavi u Srbiju. Srbija ima fenomenalan ugovor sa Rusijom o bescarinskom izvozu roba, dakle sa 1 posto carinske evidencije. Evo sada za usporedbu, tekstilna industrija iz Srbije kada izvozi u Rusiju carina je 1 posto, kada to ide iz Hrvatske, carina je 23 posto, za neke tehničke robe je čak i 30 posto.

Dakle, Hrvatske firme koje su okrenute tržištu CEFTA, koje su okrenute ruskom tržištu ili nekim zemljama Arapskog zaljeva, imaju motiva i ekonomskog opravdanja da sele svoju proizvodnju. Druga stvar koja je povoljnija u Srbiji, a Hrvatska to više ne može jer je članica EU, ali Srbija daje podsticaje. Pa danas imate puno industrijskih zona. Uz autocestu prema Beogradu, oko Pazove, oko Vršca, oko Šapca... sve je to spremno za investiranje. S druge strane podsticaji -  od 2 hiljade, pa do osam hiljada evra po zaposlenom koliko je srpska država investirala u kragujevačku tvornicu automobila, i to će privući investitore.
Srbija je po broju stanovnika duplo veća i od Hrvatske i od Bosne i to je veće tržište. Istina je da neće vječno biti niska cijena rada i ne bi bilo u redu.“

Kakva je ekonomska budućnost Zapadnog Balkana?

„Prije 25 godina ovo je bilo jedinstveno tržište. Dakle, postoje istorijski odnosi, tradicija, jezici koje govorimo... sve skupa, dakle, govorim o tim pozitivnim stvarima. Ono što je negativno ima to što nas je dijelilo i treba prevladati te stvari. E sad kada pogledate, prozvodnja recimo: ako je Srbija ishodište dobrih sirovina, zašto se ne udružiti? Ako kruška iz sjevero-stočne Bosne služi kao baza za proizvodnju Fruktalove rakije, da li ostaje samo na tome da budete dobavljač sirovine ili da tražite zajedničke okvire zajedničke proizvodnje pa da sudjelujete u podjeli profita.

Vjerujem da će ekonomski razlozi, interesi za zajednički uspjeh, za profitabilnost, za opstankom  natjerati ljude da prevladaju one stvari koje nas sada dijele. Uključujići i granice, uključujuići možda nekakve političke odnose, jer to je jedino što otvara šansu.

Pogledajte šta se dešava u Evropi – ukrupnjava se.

Samo jedan primjer – Rusiji trebaju dalekovodi. Imate fabriku dalekovoda u Doboju, u Zagrebu a ima i u Srbiji. Ko nama brani da se zajedno sjednemo i da se stvori jedan jak konzorcij industrijski potentan, finansijski potentan, da ga prate banke i da se ode na to tržište jer samo u toj branši je osigurano u narednih 30-40 godina perspektivnog posla.

Takvih primjera ima jako puno i tu sada uloga politike – ne da dijeli nego da podstiče ljude i stvara uslove da oni to rade“

Hrvatska najznačajniji partner za BiH

Hrvatska je jedan od glavnih trgovinskih partnera i izvoznih tržišta Bosne i Hercegovine. Uvoz iz Hrvatske u 2010. iznosio je 15,12% ukupnog uvoza u BiH. Još bitnije, izvoz u Hrvatsku u 2010. iznosio je 15,09% ukupnog izvoza iz BiH.

Samo u slučaju Republike Srpske, u prvom kvartalu ove godine u poslovanju sa Hrvatskom je zabilježen najveći pozitivan rezultat u spoljnotrgovinskoj razmjeni. U ovu susjednu zemlju Republika Srpska je prvom kvartalu ostvarila izvoz od preko 70 miliona, a uvezla 42.477.668 KM i time ostvarila  razliku u svoju korist u iznosu od 27,626,660 KM.

(Republika Srpska, uvoz-izvozu prvom kvartalu 2013.g. izvor: www.rzs.rs.bs)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske u prva tri mjeseca u Srpsku je uvezeno robe u iznosu od milijardu i 25 miliona KM, dok je izvoz za prvi kvartal iznosi 560,5 miliona KM. Čak 59 odsto ukupnog izvoza, odnosno robe u vrijednosti 331.133.226 KM odlazi u zemlje Evropske unije dok je vrijednost uvoza iz EU 369.119.532 KM.

(Frontal)