"Srbija je postala izopštena država, sa kojom niko ne želi kontakt, kao da je gubavac. Moramo pronaći novu politiku za novu eru, kako bismo ponovo postali deo Evrope", rekao je Dačić za britanski list "Sandej telegraf".

Ta „nova era“ za Srbiju je očigledno počela uspješnim završetkom pregovora između Beograda i Prištine nakon deset rundi u Briselu. Rješenje kosovskog pitanja je bio jedan od osnovnih zadataka nove vlada u Srbiji, ali jedno od najtežih ili najznačajnih obećanja najveće vladajuće partije, Srpske napredne stranke.

U evropskoj prestonici, uz prisustvo visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost, Ketrin Ešton, Beograd i Priština su 19. aprila, parafiranjem sporazuma, otpočeli proces „normalizacije“ odnosa, što je prvi cilj ovog, kako ga mnogi nazivaju „istorijskog“ sporazuma.

Paralelano s tim, odvijao se proces novih „normalizacija“ odnosa u regionu. U kratkom periodu dolazi do susreta prvog potpredsednika Vlade Republike Srbije, Aleksandra Vučića sa liderima Hrvatske, dok članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine u krnjem sastavu, bez Željka Komšića, putuju u Beograd, a premijer Srbije u nekoliko navrata boravi u Bosni i Hercegovini.

U javnosti su se, nakon tih sastanaka, mogle čuti poruke međusobne podrške.

Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva je čak prilikom otvaranja džamije u Rijeci izjavio kako rukovodstvo Srbije zaslužuje podršku.

„Bio sam prošle sedmice u Beogradu i osjetio dobru volju kod ključnih ljudi državnog vrha Srbije. Volju da se ide naprijed, da se gleda u budućnost, ne gurajući pod tepih istinu o prošlosti. U tim nastojanjima treba im dati punu podršku”, rekao je Izetbegović.

On je izrazio uvjerenje da je riječ o „novom početku i da će stabilnost i prosperitet biti ključne odrednice budućih odnosa u ovom dijelu Evrope”.

Njegov kolega, predsjedavajući Predsjedništva BiH, Nebojša Radmanović, izjavio je da Republika Srpska podržava sporazum Beograda i Prištine iako je svjestan da se jedan dio naroda i političara u Srpskoj ne slaže.

„Mi ćemo podržati odluku rukovodstva Srbije iako se, svjesni smo, s tim neće slagati dio naroda i jedan broj političara u Republici Srpskoj - rekao je Radmanović u intervjuu novosadskom “Dnevniku”.

BiH stagnira

Visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, boraveći u zvaničnoj posjeti Srbiji, izložio je svoje viđenje situacije u regionu i naglasio da će proces koji provode valsti Srbije biti prepoznati kao istorijska prekretnica.

“Vaša spremnost da se izdignete iznad dnevnopolitičkih tema i pozabavite se stvarnim pitanjima s kojima se suočava Srbija, a samim tim i šira regija će, u godinama koje su pred nama, biti prepoznata kao istorijska prekretnica”, rekao je Incko u Beogradu.

“U Bosni i Hercegovini, dvije trećine stanovništva želi da se zemlja pridruži Evropskoj uniji, ali politički lideri iz oba entiteta i dalje stavljaju lične i stranačke interese ispred zemlje i njenih građana.”

Visoki predstavnik je pozdravio spremnost zvaničnika Srbije da dalje razvijaju saradnju u regiji.

“Srbija i BiH se suočavaju s brojnim sličnim izazovima, kao što je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, u kojoj je ključna međugranična saradnja. Posljednjih mjeseci smo svjedoci kako su srbijanske vlasti ozbiljne u toj borbi i želim ih pohvaliti za to”, rekao je visoki predstavnik.

“Političari u Bosni i Hercegovini moraju razumjeti da je došlo vrijeme da se izdignu iznad stranačkog politikantstva i da se dogovore o hrabroj, vizionarskoj politici koja će osigurati da njihova zemlja ne zaostaje za svojim susjedima.”

Vrlo brzo suočenje koje će nas otrijezniti

U nedavnoj posjeti Briselu, koju je organizovala Kancelarija Specijalnog predstavnika EU u BiH, parlamentarcima iz BiH su evropske kolege naglasile da se kompletna regija ubrzano kreće na kolosijeku ka EU, dok samo Bosna i Hercegovina stagnira.

„Sigurno da ne samo taj odnos, dakle sporazum Beograda i Prištine, već i pomaci koji su napravljeni u Crnoj Gori, pa i ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, sigurno da imju određene konsekvence na Bosnu i Hercegovinu. Više se vidi naš zastoj ako oni imaju progresivan napredak“, izjavila je za Frontal Radmila Kocić, član Odbora za evropske integracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

„U Briselu smo čuli mnogo informacija, zapravo oni su htjeli da nas informišu o svim aktuelnim pitanjima koja su manje ili više poznata, ali ono što je moj zaključak – bilo je mnogo kritika.

Moram reći da smo od ambasadora Davidovića čuli neke optimistične informacije, odnosno neki vid nade da će nešto ipak krenuti na bolje. Realnost nas na to obavezuje i potrebe naših građana. Moramo mi, koji smo izabrani od naroda, preuzeti na neki način ulogu lidera i pokušati napraviti neki dogovor koji bi bio dobar za BiH. Dosadašnji modeli se nisu toliko pokazali efikasnim u tom praktičnom smislu.“

Kocićeva je naglasila da ćemo imati vrlo brzo suočenje koje će nas otrijezniti.

„Poprilično smo zakasnili. Čini mi se da smo mi iz Republike Srpske pravili neke krupne poteze i ja se nadam da ćemo svi smoći snage da vidimo gdje smo pogriješili, ali ne da bi jedni druge optuživali, nego da bi uspjeli uhvatiti korak sa Hrvatskom.“

„Ono što je moj lični utisak je da parlmaneti, kao i svugdje u svijetu, u svim demokratskim zemljama, moraju preuzeti odgovornost. Jer imamo i plate i izabrani smo od naroda da se brinemo za građane. Da pokušamo da zaista govorimo o ozbiljnim problemima, a to su od toga da li će naši građani moći sa ličnim kartama ući u Hrvatsku, pa do toga da li ćemo biti isključeni iz Savjeta Evrope, što bi bila uglavnom posljedica za naše građane“, izjavila je Kocićeva za Frontal.

BiH nema druge opcije nego da se nastavi priključivati EU

Međutim, zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Partije demokratskog progresa, Mladen Ivanić, za Fronal je izjavio da će put Bosne i Hercegovine ići mnogo sporije i da sporazum između Beograda i Prištine nema veliki uticaj na taj put BiH.

„Sporazum očito nije imao alternativu za političko rukovodstvo Srbije. Oni evidentno nisu zadovoljni onim što se postiglo, ali je očito da je rukovodstvo Srbije procijenilo da se bolje nije moglo dobiti. I sa tog stanovišta ova generacija političara u Srbiji će imati dosta ozbiljnu, rekao bih, odgovornost na svojim leđima. Vidjećemo kako će vrijeme prosuditi šta su postigli.

Što se samog proširenja tiče, što se Bosne i Hercegovine tiče, što se cijelog regiona tiče, ja ne očekujem spektakularne pomake. Bio sam na jednom sastanku na kojem su ključni ljudi Evrope jasno stavili do znanja da nakon Hrvatske će uslijediti pauza. Pregovori će trajati. Neće tu biti zabrane proširenja, ali sasvim sigurno nije realno očekivati spektakulrane pomake. Tako da mislim da Briselski sporazum nema nikakve posebne reprekusije ni na BiH niti će značiti neko ozbiljnije ubrzanje.“

Na naše pitanje da li to može da amnestira političke lidere po pitanju aktivnosti na pristupanju EU, Ivanić odgovora:

„Njihova obaveza ali i odgovornost je da urade sve što mogu da se dalje proces ubrza. Bez obzira na ovaj moj pomalo pesimističan pogled do kada i kako, Bosna i Hercegovina nema druge opcije nego da se nastavi priključivati EU ma koliko taj proces trajao. Mi samo moramo znati da taj proces neće ići brzo.“

Šta je nacionalni interes?

Politički lideri u Bosni i Hercegovini koji kroz koalicije vladaju ovom zemljom na svim nivoima se ne mogu dogovoriti oko reformi koje koče put BiH ka Evropskoj uniji. Argumenti si im da time brane „nacionalne interese“ konstitutivnih naroda iz kojih dolaze.

Bosna i Hercegovina je zemlja sa najvišom stopom nezaposlenoti u Evropi, srušenom ekonomijom, lošim standardom i katastrofalnom percepcijom u svijetu.

Za to vrijeme, premijer Srbije, Ivica Dačić, je u intervjuu koji smo pomenuli na početku ove priče zaključio „da Srbija više nema vremena za čekanje i da nacionalne interese može zaštiti samo ako bude poštovana u svijetu.“

Koliko vremena ima BiH?

(Frontal)