Od 1. jula, ulaskom Hrvatske u  članstvo EU, Bosna i Hercegovina će dijelti više od 1000 kilometara svoje granice sa Evropskom unijom. I na istoku susjedstva su nam dvije zemlje koje od prošle, u slučaju Srbije, i tri godine godine kada je u pitanju Crna Gora, imaju status kandidata za članstvo. U Bosni i Hercegovini pored deklarativne političke volje svih nivoa vlasti kada je u pitanju članstvo u EU, i dalje se čeka na tu volju da bi se Mapa puta počela forsirati.

Frontal je već pisao o pokušajima Evropskog komesara za proširenje EU i politiku susjedstva, Štefana Filea, da se ovaj proces pokrene sa mrtve tačke, ali su se domaći lideri pobrinuli da BiH ostane na tački mirovanja.

Tokom procesa pristupanja EU, Bosna i Hercegovina mora usvojiti, sprovoditi i imati na snazi čitav "paket" EU zakona za koji se vjeruje da sadrži oko 120.000 stranica pravnih akata. Ti zakoni ne samo da treba da se prenesu u zakonodavstvo BiH, već moraju biti i pravilno sprovedeni u cijeloj zemlji kako bi se obezbijedila pravna sigurnost. Ovo se jasno navodi i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju:

"Strane priznaju važnost usklađivanja postojećeg zakonodavstva Bosne i Hercegovine sa zakonodavstvom Zajednice, kao i njegovog efikasnog provođenja. Bosna i Hercegovina nastojaće osigurati postepeno usklađivanje svojih postojećih zakona i budućeg zakonodavstva s pravnom stečevinom (acquisem) Zajednice. Bosna i Hercegovina osiguraće propisnu primjenu i provođenje postojećeg i budućeg zakonodavstva"

Nacionalni program intergrisanja, kako se taj dokument zove u regionu, Srbija i Crna Gora su ustanovile prije svog kandidatskog statusa, odonosno 2008. godine. U kancelariji za evropske integracije Vlade Republike Srbije navoda da su  time pokazali da imaju veoma dobre administrativne kapacitete koji su u stanju da ubrzaju proces evropske integracije. U obje ove zemlje plan je ispunjen u visokom procentu.

Plan integrisanja je nemoguće raditi dok se ne uspostave mehanizmi koordinacije

„Plan integrisanja Bosna i Hercegovina nema. Nije ga počela ni raditi. Navodno postoje određeni prednacrti ili određeni principi koje je predložila Direkcija za evropske integracija Savjeta ministara BiH“, izjavio je za Frontal Branislav Borenović, predsjednik Odbora za evropske integracije u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

„Plan integrisanja je nemoguće raditi dok se ne uspostave mehanizmi koordinacije. Jer, samo na bazi jasno uspostavljenih mehanizama i vertikalne i horizontalne koordinacije kojim bi se znali jasno i tačno na koji način koji nivoi vlasti su ovlašteni u skladu sa nadležnostima Ustava BiH da donose određene odluke, kako se kreira stav po pitanju stvari koji će se pojaviti kao problematični, tek na bazi tog uspostavljenog mehanizma koordinacije je moguće pristupiti izradi plana integrisanja koji sve jedna zemlja koja ide ka Evropskoj uniji ima, jedino Bosna i Hercegovina nema.“

Prema njegovim riječima ovaj dokument nije ni malo jednostavno uraditi.

„Naša je procjea da će nam trebati najmanje godina dana da se kreira taj dokumnet u kojem će biti veoma precizno i detaljno definisano ko šta radi na putu evropskih integracija. Koji dio se usklađuje u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji dio zakonodavstva se usklađuje u parlamentima entiteta, koji dio zakonodavstava posebno za Federaciju BiH se usklađuje u kantonima i šta su obaveze lokalnih zajednica. Tako da je to jedan sveobuhvatan, jedan veoma ozbiljan dokument i najveću obavezu za kreiranje tok dokumenta, nakon postizanja dogovora oko mehanizma koordinacije će imati Savjet ministara BiH. Oni će trebati u saradnji sa entitetskim vladama raditi na kreiranju programa, odnosno plana integrisanja.

Najveći dio obaveza pripada entitetitma

Borenović je naglasio da najveći dio nadležnosti BiH leži na entitetitma i da je sasvim logično da će najveći dio zakonodavstva  biti usklađivan u entitetima, tj. u parlamentima Republike Srpske i Federacije BiH.

„Evropa je poslala jasnu poruku `Mi hoćemo da vi vaše zakonodavstvo usklađujete sa Evropskim akijem na način kako vi to dogovorite kako vi to utvrdite, poštujući vašu ustavnu poziciju. Za nas je bitno da je implementacija tog zakona na teritoriji cijele BiH`. Faktički, sasvim je opravdano da može biti harmonizacija u dva entiteta i u Brčko distriktu ili u Parlamentarnoj skuptšini BiH, ali kao što je do sada praksa pokazala najveći dio će biti upravo na entitetima."

Procedure u Narodnoj skupštini RS

Narodna skupština Republike Srpske je 23. marta 2011. godine usvojila novi Poslovnik o radu. Poslovnik se najviše mijenjao u oblasti evropskih integracija gdje se prema Borenovićevim riječima,  dao ogroman značaj procesu evrointegracija i usklađivanju zakonodavstva Republike Srpske sa  zakonodavstvom Evropske unije.

„I tada smo jasno rekli da niti jedan akt ne može uopšte ući u skupštinsku salu ako ne postoji izjava o osklađenosti tog propisa, tog akta sa evropskim propisima. Uz to je potrebno da svaki zakon mora da ima mišljenje Vlade Republike Srpske o usklađenosti i mora da ima uporedni prikaz svakog člana zakona koji se usklađuje sa određenim pravnim regulativama iz EU. Tako da postoji ogroman broj dokumenata u kojem se definiše šta je to Ugovor o osnivanju EU, šta je to direktiva EU, koji je to primarni, skundarni ili neki drugi izvor prava iz EU se preuzimaju i transponuju u zakonodavstvo RS.“

Prema njegovim riječima, ovim postupkom Narodne skupštine izvršen je pritisak na Vladu RS da se mora ozbiljno baviti procesom usklađivanja zakonodavstva sa EU.

„Postoje četiri vrste izjava o usklađenosti domaćeg zakonodavstva sa evropskim. Zakon može biti `u potpunosti usklađen`, što je veoma rijetko. Imali smo raritet prije neki dan na sjednici Narodne skupštine, Zakon o nus proizvodima koji je bio u potpunosti usklađen, ali je povučen iz procedure iz drugih razloga.

Imamo mogućnost da je određeni zakon `djelimično usklađen` i ovakvih zakona je najviše, oko 50 odsto. Postoji treća mogućnost da zakon nije usklađivan zbog određenih političkih pretpostavki. Ima li smo takav primjer kod Zakona o prevozu opasnih materija. I na kraju četvrta mogućnost da zakon `nije primjenjiv` sa apekta usklađivanja."

Vrhunski interes Republike Srpske je da se uspostavi Mehanizam koordinacije

Predsjednik skupštinskog odbora za evropske integracije je apostrofirao da je vrhunski interes Republike Srpske da se uspostavi Mehanizam koordinacije i da se izradi program integrisanja kako bi se konačno definisalo, u skladu sa Ustavom BiH, ko šta radi, a ne da budemo svakodnevno svjedoci raznoraznih tumačenja ko šta treba da radi u ovoj zemlji po pitanju evropskih integracija.

„To samo stvara neku vrstu problema među nama samima. Potrebno je raditi neku vrstu ubrzanog definisanja mehanizma koordinacije i pokušati program integrisanja završiti u što kraćem roku, bar u mandatu ovog Vijeća ministara.
Jasno je da je BiH u zastoju i to je frustrirajuće i za evropske političare i mislim da je frustrirajuće i za iskrene političare sa ove strane. Imao sam nekoliko puta lične frustracije kada čujem od evropskih političara `vi tamo u BiH ništa ne radite`. Oni ne govore na način da kažu ko, negu kažu `vaši predstavnici, Vaših šest lidera je došlo u junu 2012. godine, pa je potvrdilo Mapu puta, i evo prošlo skoro godinu dana i ništa nisu uradili po pitanju implementacije presude Sejdić-Finci. Ništa nisu uradili po pitanju mehanizma koordinacije. Mi nećemo dalje da nastavimo proces EU integrisanja dok se ne ispune ti preduslovi`.

Nakon Hrvatske koja postaje članica, Crna Gora regionalni lider u EU integracijama

Za razliku od Bosne i Hercegovine, Borenović ističe intezivno zalaganje susjednih zemalja na putu ka EU.

„Imate Srbiju koja radi svoj posao. Koja je na pragu dobijanja datuma za otpočinjanje pregovora. Imamo Crnu Goru koja je formirala timove u koje je uključeno oko 1.000 ljudi koji rade po svim poglavljima vezano za harmonizaciju propisa i koja je napravila sjajan posao u proteklih nekoliko mjeseci i ima sjajne ljude koji rade na ovim pitanjima. Mislim da je sada Crna Gora lider, naravno izuzimajući Hrvatsku koja postaje članica za nešto više od mjesec dana, po pitanju evrointegracija u ostatku bivše Jugoslavije.“

Bosna i Hercegovina će se suočiti sa nizom prblema zbog velikog kašnjenja u ispunjavanju EU standarda. Veliku posljedicu će od 1. jula osjetiti poljoprivredni proizvođači, navodi Borenović.

„Da smo ranije dogovorili Mehanizam koordinacije pa da se onda jasno zna koji dio pravilnika treba usvajati u RS, koji na nivou  BiH vjerovatno ne bismo došli u ovakvu situaciju. Mi smo došli u situaciju prije svega krivicom samih predstavnika vlasti u BiH, ne krivicom Evropske unije, jer mi nismo bili dovoljno svjesni činjenice da ćemo imati problem prilikom ulaska Hrvatske u Evropsku uniju da jedan veliki dio naših proizvoda neće moći da se izveze“.

Na naše pitanje ko će biti kriv i odgovoran za posljedice, Borenovič odgovara:

„Savjet ministara BiH i dvije entitetske vlade. Ako ste u stanju da formirate Savjet ministara kao koalicioni partneri, a sa iste strane imate dovoljno potencijala u entitetima, onda je sasvim nelogično i apsurdno da vi ne možete da napravite dogovor da se poštuje ustavna struktura ove zemlje. To je tehničko pitanje, samo se kod nas i tehnička pitanja uvijek ispolitizuju.“

(Frontal)