Frontal je uoči dolaska komesara Filea u u Sarajevo u tekstu „Koja je formula vaše stranke za rješavanje pitanja `Sejdić – Finci`?“ opisao hronologiju dešavanja u vezi sa Dijalogom na visokom nivou u rješavanju problema disriminacije prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlmaentarne skupštine BiH, a kao jedne od obaveza iz Mape puta.

Termin za treći, sada već do daljnjeg odgođeni sastanak, je upravo bio 11. april kada je komesar File ponovo razgovarao sa predstavnicima vodećih stranaka u BiH. I umjesto kvačice pored te obaveze na listi za što brži pristup evropskoj porodici, Bosna i Hercegovina nije dobila niti datum za sastanak na kojem će se riješiti pitanje „Sejdić-Finci“.

„Proces u kojem je Evropska komisija pružila pomoć nije doveo do opipljivih rezultata zbog nesposobnosti političkih lidera da obećanje pretvore u konkretno djelovanje. Sa žaljenjem konstatujem da su se određeni stranački lideri usmjerili isključivo na stranačke i etničke interese s ciljem očuvanja i daljeg jačanja aranžmana što su rezervisani za tri konstitutivna naroda umjesto na implementaciju same odluke Evropskog suda za ljudska prava“, rekao je File nakon sastanka.

Šta je „Sejdić-Finci“?

Termin „Sejdić-Finci“ označava presudu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu koju su Dervo Sejdić i Jakob Finci, državljani Bosne i Hercegovine, 3. jula, odnosno 18. avgusta 2006. god. podnijeli protiv BiH zbog nemogućnosti da se kao pripadnici romske, odnosno jevrejske nacionalne manjine kandiduju za članove Doma naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništva BiH, a na osnovu odredaba odjeljaka IV i V Ustava BiH, koje predviđaju da se u ove državne organe mogu kandidovati samo pripadnici hrvatskog, bošnjačkog ili srpskog naroda.

Kako se navodi u tekstu presude Aplikanti su se žalili da im je onemogućeno da se kandiduju na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo zbog svog romskog i jevrejskog porijekla, što je, po njihovom mišljenju, dovelo do rasne diskriminacije. Oni su se pozvali na član 14. Evropske konvencije o ljudskim pravima, član 3. Protokola br. 1 i član 1. Protokola br. 12.

Član 14. Konvencije glasi: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom osigurava se bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status.”

Član 3. Protokola br. 1. uz Konvenciju glasi:
„Visoke strane ugovornice se obavezuju da u primjerenim vremenskim razmacima održavaju slobodne izbore s tajnim glasanjem, pod uslovima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela”.

Član 1. Protokola br. 12. uz Konvenciju glasi:

„1. Uživanje svih prava određenih zakonom osiguraće se bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi kao što je pol, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje ili drugi status.

2. Nikoga ne smiju diskriminisati javna tijela na bilo kojoj osnovi, kako je i navedeno u stavu 1.”

Bosna i Hercegovina je 2008. godine potpisala i ratifikovala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju  sa Evropskom unijom i time se obavezala na ispunjavanje prioriteta iz Evropskog partnerstva. Jedan od glavnih prioriteta za Bosnu i Hercegovinu, a čije izvršenje se očekuje u roku od jedne ili dvije godine, jeste „izmjena izborne legislative u pogledu broja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i broja delegata Doma naroda kako bi se osigurala puna usklađenost sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i post-prijemnim obavezama prema Savjetu Evrope“

Implementacija presude Sejdić-Finci determiniše stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji.

BiH nikada nije imala iskustvo demokratskog uređenja i samostalne države

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić rekao je nakon prošlonedjeljnog susreta sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom, da Sejdić-Finci nije tehničko pitanje, nego suštinski političko pitanje i da ga na takav način treba posmatrati.

"Ovo nije lako rješivo. Rješavamo pitanje koje u BiH nikada nije riješeno. BiH nikada nije imala iskustvo demokratskog uređenja i samostalne države", istakao je Ljubić.

On je naveo da je Fileu pojasnio tri modela koje su dva HDZ-a stavila u proceduru, uvjereni da sva tri modela zadovoljavaju osnovne principe koji su dogovoreni u BiH, a koje podržave i EU.

"Nismo uspjeli da uvjerimo partnere da prihvate neki od tih modela", rekao je Ljubić i dodao da će EU i dalje pomagati i biti angažovana na pronalaženju rješenja

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović takođe navodi da se rješenje izbora članova Predsjedništva BiH može da traži kroz tri modela.

"Jedan je u ime HDZ-a već dostavljen u parlamentarnu proceduru oko indirektnog izbora članova Predsjedništva BiH i postoji mogućnost za asimetrično rješenje, u Republici Srpskoj direktno, a u Federaciji BiH indirektno.

Ako želimo direktne izbore onda nudimo dvije mogućnosti. Jedan način je da dva člana Predsjedništva BiH u Federaciji biramo u dvije izborne jedinice, a drugi da ih biramo korz 10 kantona po modelu minimalne etničke zastupljenosti", pojasnio je Čović.

Čović je kao i Ljubić uvjeren da se ovim modelima rješava pitanje "Sejdić-Finci", ali ikonstatuje da su sva rješenja koja je BiH dobila u zadnjih 18 godina, osim zaustavljanja rata, bila neadekvatna za njeno funkcionisanje što se, kako je naglasio, praktično vidi na primjeru Mostara.

Prema njegovom mišljenju, potcijenjen je duh BiH i ono što BiH stvarno jeste, pa se luta oko građanskih rješenja.

"Svi koji idu tim putem, loše procjenjuju budućnost BiH", kaže Čović.
Prebacujući lopticu na dvije najveće stranke u Federaciji BiH ocijenio je da je odnos između SDP-a i SDA takav „da pokušavaju nadmudriti ko će kome preuzeti glasačko tijelo 2014. godine i to je ključna prepreka da bi se dalje dogovarali.“

Stranka demokratske akcije smatra da se odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić-Finci" najbolje i najbrže može provesti tako što će biti uklonjene postojeće etničke odrednice ili prefiksi u Ustavu BiH i na taj način omogućiti svim građanima BiH kandidovanje i izbor za članove Predsjedništva BiH - rekao je visoki funkcioner ove stranke Šefik Džaferović nakon susreta sa evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fileom i istakao da SDA neće prihvatiti asimetrična rješenja ili bilo kakva rješenja koja i u tragovima vode ka uspostavljanju trećeg entiteta ili treće izborne jedinice.

Lider Socijaldemokratske partije Zlatko Lagumdžija smatra da postoje dva rješenja - da se ispoštuje ono što je dogovoreno u Briselu i krene dalje, ili da se vrate na model koji već postoji u parlamentu BiH, a koji predviđa brisanje etničke odrednica kod izbora članova Predsjedništva BiH i da piše jedan iz Republike Srpske i dva iz Federacije BiH.

"To znači da svaki građanin bude kandidovan i biran i da će svaki građanin Republike Srpske i FBiH imati mogućnost da zaokruži jednu osobu na jedinstvenoj listi za čitavu FBiH i Republiku Srpsku", rekao je Lagumdžija.
On je rekao da za SDP BiH nije prihvatljiv prijedlog o tri izborne jedinice, koji "unaprijed diskriminiše one koji nemaju podršku svoje nacionalne stranke".

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a konstatovao je da je  Republika Srpska davno formulisala stav i iza kojeg stoje svi srpski predstavnici u Parlamentarnoj skupštini BiH i svi drugi politički subjekti iz RS. 

"Taj prijedlog ispunjava ono što Odluka Suda u Strazburu nalaže i mi, kao i svi, čekamo dogovor u Federaciji između Bošnjaka i Hrvata, a često između Bošnjaka i Bošnjaka".

Prema tom prijedlogu se u Republici Srpskoj bira član predsjedništva bez nacionalnog prefiksa i u Dom naroda predlaže jedan član iz reda ostalih. Za rješenje se, prema mišljenju lideraiz RS, čeka na predstavnike iz Federacije BiH.

Bosanskohercegovački politički predstavnici naroda su u četvrtak 11. aprila iskazali "visok stepen brige prema životnim pitanjima". Od tog datuma zbog neispunjavanja obaveza iz Mape puta, odnosno do ne postizanja kompromisa tih istih političkih predstavnika o presudi „Sejdić-Finci“ pristup Bosne i Hercegovine članstvu u Evropsku unuiju je praktično zamrznut.

Osim toga, evropski zvaničnici naglašavaju da opšti izbori koji krše Evropsku konvenciju o ljudskim pravima bili bi neprihvatljivi i ozbiljno bi doveli u pitanje legitimnost i kredibilitet izabranih tijela u zemlji.

Evropska komisija jednom godišnje priprema Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine ka EU. U izvještaju za prošlu godinu koji je objavljen prije 5 mjeseci između ostalog navodi se da je kao neophodan prioritet potrebno da se „politički predstavnici dogovore u vezi zajedničke vizije o opštem pravcu kretanja i budućnosti zemlje, te njene institucionalne strukture. Kako bi se ova vizija materijalizovala politički predstavnici Bosne i Hercegovine agendu EU treba da stave u centar političkog procesa i da sa političkih dogovora pređu na konkretne akcije.“

Kako stvari stoje prognoze za izvještaj 2013. godine nisu ni najmanje ohrabrujuće, a to znači da će se  eventualni pozitivni pomaci, u slučaju da ih bude, na relevantnim adresama konstatovati tek za dvije godine.

(Frontal)