Međutim, novo istraživanje objavljeno u Nature Aging otkriva zabrinjavajući trend: nakon gotovo udvostručenja očekivanog životnog vijeka tokom 20. vijeka, stopa rasta se značajno usporila u posljednje tri decenije. Ljudi neće moći živjeti puno duže nego što mogu sad i to ne svi. Prema analizi istraživača sa Univerziteta Illinois-Chicago, objavljenoj u Nature Aging (1) pod naslovom „Implausibility of Radical Life Extension in Humans in the 21st Century,”  životni vijek u zemljama sa najdugovječnijim populacijama povećao se samo za prosječnih šest i po godina od 1990. godine.

Inače ljudi najduže žive u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji, Francuskoj Polineziji, Švajcarskoj, Australiji, Italiji i Singapuru , dok žene u prosjeku žive oko 5 godina duže nego muškarci 76 godina za žene u odnosu na 70.7 za muškarce

„Većina ljudi koji danas dožive starost živi na vremenu koje je proizvela medicina,“ rekao je S. Jay Olshansky, profesor epidemiologije i biostatistike, jedan od autora sutdije. „Ali ti medicinski ‘flasteri’ donose sve manje dodatnih godina života, iako se primjenjuju ubrzanim tempom, što implicira da je period brzog rasta očekivanog životnog vijeka sada dokumentovano završen.”

Vrijeme je da prepoznamo granice koje čovječanstvo može doseći. Životni vijek se sa 30-60 godina produžio na 80 i više. Nedavno je Jimmi Carter proslavio 100. rođendan. Ali SAD čak kaskaju u ovom produženju životnog vijeka za nekim drugim zemljama, poput tradicionalno dugovječnog Japana. Usprkos napretku u medicini i javnom zdravlju, stručnjaci sada sugeriraju da je moguće da smo pri kraju onoga što bi se moglo smatrati biološkom granicom životnog vijeka. Olshansky smatra da je „najveće poboljšanje dugovječnosti već ostvareno kroz uspješne borbe protiv bolesti, dok su štetni efekti starenja glavni prepreka daljem produženju života. Vakcine, zdrav način života, naučno dokazana suplementacija poput one kalcijumom. fizička aktivnost – sve to produžava život i poboljšava kvalitet života. Ali postoje granice koje se neće moći preći.

Ovo otkriće također naglašava potrebu da se fokus preusmjeri na usporavanje procesa starenja i produženje zdravog života, poznatog kao „healthspan“, koji mjeri broj godina tokom kojih osoba ostaje zdrava. „Sada bismo trebali skrenuti pažnju na napore koji usporavaju starenje i produžuju zdrav život“, dodaje Olshansky.

U istraživanju su analizirani podaci iz osam zemalja s najdužim životnim vijekom, uključujući Japan, Švicarsku, Australiju i Hong Kong, kao i Sjedinjene Američke Države. Nažalost, SAD se ne svrstavaju među prvih 40 u svijetu kada je riječ o dugovječnosti, a Olshansky napominje da su SAD „teško pogođene nizom problema koji ubijaju ljude prije nego što dostignu starije godine“.

Čak i kada bi se eliminisali svi smrtni slučajevi prije 50. godine, procjene pokazuju da bi se očekivani životni vijek u ovim zemljama povećao za samo godinu i pol. Iako će vjerovatno više ljudi dostići stotu u ovom vijeku, Olshansky smatra da će ti slučajevi ostati izuzeci koji neće značajno pomjeriti prosečan životni vijek.

Ova studija također odbacuje preovlađujuće mišljenje da su prirodni resursi dugovječnosti našeg ljudskog roda negdje ispred nas. „Umjesto toga, one su iza nas“, objašnjava Olshansky, dodajući da moderni medicinski napredak donosi sve manje poboljšanja u dugovječnosti.

Iako se može činiti da je životni vijek do 100 godina dostupan mnogima, Olshansky upozorava da bi bilo koji kalkulacije zasnovane na pretpostavci da će većina ljudi živjeti do te dobi mogle biti pogrešne. „Samo mali procenat populacije će dostići tu starost u ovom vijeku“, ističe on.

Umjesto toga, Olshansky predlaže veću investiciju u biologiju starenja, koja može sadržavati ključeve za sljedeći talas zdravstvenih i životnih poboljšanja.  „Postoji mnogo prostora za poboljšanje: smanjenje faktora rizika, rad na eliminisanju razlika i podsticanje ljudi da usvoje zdravije životne stilove – sve to može omogućiti ljudima da žive duže i zdravije.“, kazao je. I zaista razlike postoje globalno, no vrlo teško da će biti prevaziđene. Jer dug životni vijek ne znači ništa bez zdravlja, a zdravlje u trećoj dobi podrazumijeva i finansijska ulaganja.

Ova otkrića otvaraju vrata važnoj diskusiji o granicama ljudske dugovječnosti i potencijalnim putevima ka zdravijem starenju. Dok se suočavamo s izazovima starenja i smanjenjem životnog vijeka, ključno je da se usmjerimo na poboljšanje kvaliteta života, a ne samo na produženje samog životnog vijeka. U svijetu gdje se više ljudi nego ikad suočava s izazovima starenja, važno je razmišljati o tome kako možemo poboljšati naše zdravlje i kvalitetu života, dok zajedno kročimo ka budućnosti.

Izvor: naukagovori.ba