Vršilac dužnosti direktora ovog muzeja Bojan Arbutina rekao je da će stalna izložba biti otvorena u 20.00 časova u prebilovačkom Domu kulture "Sveti kralj Milutin", te da će se obratiti potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin, ministar informisanja Srbije Dejan Ristić i drugi državni zvaničnici u prisustvu crkvenih velikodostojnika i direktora ustanova kulture.

Poziv da prisustvuje otvaranju izložbe dobio je i gradonačelnik Čapljine, kao i predstavnici međunarodne zajednice, koji još nisu odgovorili, te dodao da je Muzej komunicirao u vezi sa ovom izložbom sa svim relevantnim instuticijama Republike Srpske i Federacije BiH.

"Ova izložba je pružanje ruke svim verama i nacijama i svim narodima da se zajedno suočimo sa tragičnom prošlošću naših naroda", rekao je on.

Arbutina je rekao da se 6. avgusta navršava 83 godine od monstruoznih zločina koje su hrvatske i muslimanske ustaše počinile nad Prebilovčanima, a to selo kod Čapljine jedno je od najstradalnijih sela na čitavoj teritoriji okupirane Evrope tokom Drugog svjetskog rata.

Arbutina je dodao da je ova izložba prvi korak da se napravi memorijalni centar u saradnji sa Prebilovcima, te dodao da o stradanju Prebilovčana govori i činjenica da je poslije Drugog svjetskog rata tek 1961. godine prvi regrut otišao u tadašnju vojsku JNA.

On je ukazao da je u Prebilovcima prije Drugog svjetskog rata živjelo više od 1.000 ljudi, a danas samo 45.

Muzej žrtava genocida, dodao je on, prvi put organizuje stalnu izložbenu postavku izvan teritorije Srbije, kako bi sačuvao od zaborava sve nevino postradale Prebilovčane i selo koje je simbol stradanja Srba u Hercegovini, ali i na čitavom srpskom etničkom prostoru, te da je donirao i novac za obnovu lokalnog hrama i drugih objekata.

Arbutina je rekao da će putem stalne izložbene postavke djeca iz osnovnih i srednjih škola, prije svega iz Republike Srpske , moći da se na licu mjesta gdje se dogodio zločin u Domu kultture, u nekadašnjoj školi, bliže upoznaju o tim stravičnim događajima i postave pitanje kako je moguće da su postojali ljudi spremni da počine takve zločine.

"Ova izložbena postavka čuvaće sećanje na nevino postradale pretke. Samo istorijska istina može dovesti do pomirenja svih naroda", rekao je Arbutina.

Izložbena postavka predstaviće najvrednije artefakte o zločinu u Prebilovcima 1941. godine, kao što su replika stolice Stane Arnaut /original se čuva u Muzeju žrtava genocida/, učiteljice iz Prebilovaca, koja je mučena, silovana, prebijana u školi, koja je sada Dom kulture, zajedno sa još sto svojih učenika.

Arbutina je rekao da su ovu učiteljicu mučili upravo njeni bivši učenici, a da su takođe i srpski đaci ubijani na najsvirepije načine.

Na izložbi će biti predstavljena i zastava, kojom su tokom 1990. i 1991. godine tokom dostojnog sahranjivanja prekrivani sanduci sa posmrtnim ostacima izvađenim iz brojnih betoniranih jama širom Hercegovine.

On je podsjetio da su, međutim, tokom rata u BiH u junu 1992. godine hrvatske snage po drugi put ubili prebilovačke mučenike, pošto su minirali ckrvu i mjesto gdje su njihov i ostaci sahranjeni, tako da je od 176 sanduka, ostalo samo sedam sanduka sa moštima svetih novomučenika prebilovačkih, koje su opet ponovo sahranjene.

"Ta činjenica svedoči o nepokolebljivoj našoj volji za slobodom i za životom i pre svega za mirom i to je jedna svojevrsna poruka da naš narod nikada neće dozvoliti da se zaborave naši nevino postradali", rekao je Arbutina.

Arbutina je dodao da će na izložbi biti i 22 panoa sa fotografijama, dokumentima, istorijskim izvorima, svjedočanstvima, ustaškim dokumentima, o tom zločinu u Prebilovcima.

Posjetiocima će biti dostupan i tablet kompjuter na kojem će biti prikazivani dokumentarni filmovi i izjave svjedoka, tako da će ova izložba biti i mulitmedijalna, a poseban segment izložbe posvećen je stradanju srpske djece.

Autori stalne izložbene postavke su istoričari vršilac dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida Bojan Arbutina, viši kustos u ovom muzeju i rukovodilac Odjeljenja za čuvanje, pristup fondovima, stručnu obradu građe i digitalizaciju Jasmina Tutunović Trifunov, kao i Predrag Lozo i Dragoslav Ilić iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

Autor postavke je Nikola Radosavljević, programski direktor Muzeja žrtava genocida.

Muzej žrtava genocida bavi se proučavanjem srpskog stradanja ne samo u Drugom svjetskom ratu već i u čitavom 20. vijeku, koji je za srpski narod bio izuzetno tragičan.

Izvor: srna.rs