Nauka

8 činjenica o humanom papiloma virusu (HPV) i vakcinama protiv HPV

Potrebno je razumjeti rizike od HPV-a, šta ovi virusi mogu učiniti našem organizmu i koja je prevencija. Jedan od najčešćih načina prenosa je seksualnim putem, ali to nije jedini način prenosa. Neki tipovi ovog virusa imaju potencijal da izazovu rak, posebno rak grlića materice. U borbi protiv ovog tipa raka, vakcine su naš najveći saveznik.

#1 Šta je HPV?

HPV je skraćenica za humani papiloma virus. Kao što ime govori, ovo je virus koji je specifičan za ljude i izaziva promjene na koži i sluzokoži. Neke od tih promjena izgledaju kao izrasline – papilomi, pa odatle i naziv.

Postoji više od 200 tipova ovog virusa koji zbog raznolikosti genetičkog materijala imaju i različit efekat na naš organizam. Neki tvore bradavice na koži, neki kondilome (bradavice na regiji genitalija i anusa), neki mijenjaju epitel grlića materice (cerviksa). Neke od promjena mogu otići tako daleko da se pretvore u rak.

Od infekcije ovim virusom, tačnije najrizičnijim tipovima ovog virusa, štite nas specijalno razvijene vakcine. Također, redovni ginekološki pregledi žena na kojima se radi PAPA test i, po potrebi, kolposkopija, kao dodatna pretraga, mogu utvrditi rane promjene na grliću materice.

Problem je što ne postoje testovi za druge tipove promjena koje su uzrokovane HPV-om, na drugim dijelovima tijela, posebno kod muškaraca.

#2 Čekajte – da li je to onda jedan virus ili više njih?

Radi se o jednoj porodici virusa, ali određene genetičke razlike i način kako djeluju na naš organizam ih čini različitim tipovima. To je slično virusu gripe – virus je jedan, ali postoje različiti podtipovi.

#3 Ok, ali ako ima toliko tipova HPV, kako su vakcine uopšte efikasne?

Studije su pokazale kako su vakcine protiv određenih tipova HPV značajno smanjile rizik za razvoj raka grlića materice u vakcinisanoj populaciji, te znatno smanjile pojavnost genitalnih bradavica.

Vakcine ne mogu da štite od svih 200 tipova ovog virusa, ali mogu štititi i štite protiv onih najrizičnijih. Nisu svi tipovi HPV-a smrtno opasni i ne izazivaju svi ružne i opasne posljedice. Postoje i oni genotipovi koji jesu povezani sa kanceroznim promjenama, ali su, srećom, vrlo rijetki.

#4 I, koji su to najgori HPV tipovi?

HPV 16 i HPV 18 – zajedno, ova dva tipa su uzrok raka grlića materice u više od 70% slučajeva.

HPV 31, 33, 45, 52, i 58 – Također, visokorizični tipovi povezani s razvojem raka cerviksa, iako su manje zastupljeni nego HPV 16 i 18.

Tipovi povezani s papilomima i kondilomima:

HPV 6 i HPV 11 – Ovi niskorizični tipovi nisu povezani s razvojem raka, ali su odgovorni za većinu slučajeva genitalnih bradavica.

Vakcine nove generacije štite od gore navedenih devet najčešćih i najproblematičnijih tipova humanog papiloma virusa.

#5 Kada se daju vakcine protiv humanog papiloma virusa?

HPV vakcinu mogu primiti djevojčice i dječaci u periodu od 9.-14. godine života (idealno vrijeme 11-13 godina), prije izlaganja virusu, a zbog postizanja optimalnog imunološkog odgovora koji štiti od infekcija humanim papiloma virusom. Ako djevojčice i dječaci nisu vakcinisani u preporučenoj dobi, vakcinacija za djevojke i mlade žene se preporučuje do 26. godine, a za dječake i mlade muškarce do 21 godine.

#6 Kolika je efikasnost vakcine?

Vakcina je najefikasnija kada se primi u što ranijem uzrastu, prije izlaganja humanom papiloma virusu i zbog postizanja optimalnog imunološkog odgovora koji štiti od infekcija HPVom

Studije koje su dugo pratile djecu i omladinu u razvijenim zemljama, koja su primila ovu vakcinu prije više od deceniju su pokazale djelotvornost vakcina jer je rizik od obolijevanja od raka grlića materice kod vakcinisane i praćene djece i omladine smanjen za 90%.

#7 Koja je tehnologija ovih vakcina?

HPV vakcine su zasnovane na tehnologiji rekombinantne DNK, koja koristi neinfektivne virusne čestice (L1 protein) da bi izazvale imunološki odgovor bez rizika od infekcije. Ove virusne čestice su proizvedene u laboratorijskim uslovima. Vakcina potiče tijelo da stvori antitijela protiv HPV-a, pružajući zaštitu protiv buduće infekcije stvarnim virusom. U suštini, L1 virusni protein koji se nalazi u vakcini imitira virus, ali nije virus i ne sadrži DNK virusa.

#8 Koliko su sigurne ove vakcine?

Ove vakcine su vrlo sigurne. Nuspojave ne odstupaju od očekivanih, niti njihova pojavnost. Trebamo razumjeti da niti jedna vakcina nije u potpunosti bez nuspojava, makar to bilo samo crvenilo i bol na mjestu davanja. Bitno je da teže nuspojave nisu česte. Uvijek se gleda da je korist od vakcine mnogostruko veća od učestalosti i jačine nuspojava.

HPV vakcine su opsežno testirane i smatraju se vrlo sigurnima. Sigurnost ovih vakcina prati se kontinuirano kroz rigorozne kliničke studije i nadzorne programe nakon što su vakcine odobrene za upotrebu. Osim proizvođača koji provode kliničke studije, postoje i nezavisne studije te metastudije, koje sažimaju rezultate više studija. Sve one pokazuju kako su ove vakcine sigurne.

Nuspojave:

  • Blage reakcije – Najčešće nuspojave su blage i uključuju bol, crvenilo ili oticanje na mjestu uboda, glavobolju, umor, blagu groznicu, mučninu i bolove u mišićima ili zglobovima.
  • Srednje ozbiljne – Rijetko se može javiti vrtoglavica ili nesvjestica nakon primanja vakcine, posebno kod adolescenata. Zbog toga se preporučuje sjedenje ili ležanje 15 minuta nakon vakcinacije kako bi se smanjio rizik od povreda uslijed nesvjestice.
  • Ozbiljne nuspojave: Ozbiljne nuspojave su izuzetno rijetke. Sveobuhvatne studije nisu uočile povećan rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su autoimune bolesti ili neplodnost. Mogu se javiti kod nekih osoba anafilaktičke reakcije, ali to je vrlo rijetko. Zato se preporučuje da se nakon vakcinacije malo ostane i pričeka u ambulanti. Inače, ovo je moguće da se desi kod bilo koje druge vakcine, pa čak i antibiotika, drugih lijekova ili hrane. Zdravstveni radnici su obučeni da prepoznaju i liječe takve reakcije odmah.


HPV vakcine su sigurne i efikasne. Koristi vakcinacije daleko nadmašuju rizike, posebno uzevši u obzir da vakcinacijom možemo spriječiti infekcije izazvane virusom koje mogu da uzrokuju rak grlića materice kod žena, rak grla i ždrijela kod muškaraca, te druge bolesti koje uzrokuje HPV.

 

Izvor: naukagovori.ba 
Twitter
Anketa

Da li će BiH postojati za 25 godina?

Rezultati ankete
Blog