• Djeca svih uzrasta postaju žrtve cyberbullyinga, ali rizik se povećava kako odrastaju.
• Oko 16% djece između 11 i 15 godina doživjelo cyberbullying u 2022. godini.
• Oko 6% djece je priznalo kako je vršilo cyberbulling nad drugima.

Istraživanje koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) za Evropu pokazalo je da je oko 16% djece između 11 i 15 godina doživjelo cyberbullying u 2022. godini, što je porast u odnosu na 13% prije četiri godine. Ovo znači da 1 od 6 djece doživi cuyberbulling.

Ovo istraživanje je obuhvatilo 279.000 djece iz 44 zemlje, a fokusiralo se na one u dobi od 11 do 15 godina, a objavljeno je u martu 2024.

Cyberbullying je oblik maltretiranja koji se odvija putem interneta i društvenih medija, uključujući slanje uvredljivih poruka ili širenje lažnih informacija s ciljem povrede ili poniženja drugih osoba.

Istraživanje je otkrilo da su cyberbullying doživjela 15% dječaka i 16% djevojčica u 2022. godini.

Prosječno 6% adolescenata se upušta u zlostavljanje drugih u školi. Ovo ponašanje je češće među dječacima (8%) u poređenju s djevojčicama (5%).

Pandemija je promijenila način na koji se adolescenti ponašaju jedni prema drugima, s obzirom na to da su se mnogi okrenuli virtualnim interakcijama tokom perioda karantina. Najveći broj slučajeva cyberbullyinga zabilježen je u nekim zemljama poput Bugarske, Litvanije, Moldavije i Poljske, dok su najniži nivoi prijavljeni u Španiji.

Iako se većina cyberbullyinga događa kada su djeca imala 11 ili 13 godina, ekonomski status roditelja nije imao značajan utjecaj na ovo ponašanje. Istraživanje također pokazuje da je jedan od osam adolescenata priznao da su cyberbullying drugima, što je porast u odnosu na prethodne godine.

Iako se broj fizičkih sukoba među adolescentima nije značajno promijenio tokom četverogodišnjeg perioda, izvještaj naglašava hitnost u podizanju svijesti o cyberbullyingu i potrebu za većim ulaganjem u praćenje i obrazovanje mladih, porodica i škola o ovoj problematici. Također se ističe potreba za reguliranjem društvenih medijskih platformi kako bi se ograničilo izlaganje cyberbullyingu.

Istraživanja otkrivaju razlike između spolova u ponašanju vezanom uz zlostavljanje. Dječaci pokazuju veću sklonost agresiji i sudjelovanju u fizičkim sukobima, ističući hitnu potrebu za intervencijama usmjerenim na regulaciju emocija i pozitivne socijalne interakcije. S druge strane, porast zlostavljanja među djevojčicama, posebno putem cyberbullyinga, zahtijeva ciljana rješenja osjetljiva na spol koja promoviraju digitalnu sigurnost, empatiju i inkluzivne školske kulture.

„Kako se život djece i adolescenata premiješta sve više u online dimenziju, tako i nasilje. Posebno problematično kod cyberbullyinga je to sto nemamo nikakvu kontrolu nad sadržajima kojim se dijete ili adolescent bave dok su na internetu. Niti znate šta čita ili gleda, niti sa kim komunicira ni kako. Tome treba dodati i nerazvijene više oblike mišljenja kod mladih zbog procesa razvijanja moždanih struktura do neke 25. godine. Zbog toga imaju veću vjerovatnoću da ne propituju sadržaj koji nalaze na internetu, kao i motive drugih sa kojima dolaze u kontakt. Ovo je vrlo ozbiljan problem i cijelo društvo se mora sistematski uključiti u rješavanje. I škola i roditelji i sve društvene strukture trebaju da rade na tome. Sa djecom treba svakako stalno razgovarati o cyberbullyingu i održavati otvoren komunikacijski kanal sa odraslom osobom“, kazala je za Nauka govori psihologinja Sandra Muratović.

Napomena: naslovna slika je kreirana pomoću alata generativne umjetne inteligencije.

Izvor: naukagovori.ba