Klimatske promjene nisu samo teorija ili buduća daleka prijetnja – već sada imaju izražen i mjerljiv uticaj na svjetsku ekonomiju, upozoravaju nova istraživanja objavljena u uglednom naučnom časopisu Nature. Umjesto da se fokusira samo na prosječne temperature na nacionalnoj razini, ova studija analizira lokalne podatke iz više od 1,600 regija širom svijeta tokom posljednjih 40 godina kako bi predvidjela potencijalne ekonomske štete od klimatskih promjena. Rezultati su šokantni i sugerišu da je svjetska ekonomija već unaprijed osuđena na ozbiljne gubitke, nezavisno o budućim emisijskim izborima.

Korištenjem empirijskog pristupa koji uzima u obzir različite faktore, istraživači su utvrdili da je svjetska ekonomija već na putu smanjenja prihoda za čak 19% unutar sljedećih 26 godina. Rad je objavljen u časopisu Nature 17. aprila 2024. pod naslovom “The economic commitment of climate change“(1).

Ova projekcija ne ovisi o budućim emisijskim scenarijima te predstavlja robusnu donju granicu utjecaja klimatskih promjena na gospodarski rast.

Iznenađujuće je da ovi gubici već sada nadmašuju troškove potrebne za ublažavanje klimatskih promjena i ograničenje globalnog zagrijavanja na 2°C – i to čak šest puta više.

Najviše pogođeni oni u tropskom pojasu, s manjim emisijama stakleničkih plinova, a prihodi će zbog klimatskih promjena pasti za oko petinu, u nekim dijelovima svijeta čak za četvrtinu

Štete koje su već predodređene nastaju uglavnom zbog promjena prosječne temperature, no dodatne klimatske komponente dodatno povećavaju projekcije, što rezultira snažnom regionalnom heterogenošću. Očekuje se da će gubici biti posebno izraženi na nižim geografskim širinama, odnosno u području bliže ekvatoru, tropskom i suptropskom pojasu, znači, u regijama zemalja u razvoju, s nižim istorijskim emisijama i nižim trenutačnim bruto nacionalnim prihodima. Ipak, postoje i regije na vrlo visokim širinama koje bi mogle imati koristi od smanjenja varijabilnosti temperature.

Očekuje se da će u Sjedinjenim Državama i Evropi prihod opasti za 11%, dok će se u Africi i južnoj Aziji smanjiti za 22%, s tim da će u pojedinim zemljama biti mnogo više od ovoga.

Ovi alarmantni rezultati potvrđuju hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, čak i ako se sada poduzmu snažni koraci za smanjenje emisija, projekcije šteta već su takve da će biti teško izbjeći ozbiljne ekonomske posljedice. To ukazuje na potrebu za prilagodbom i jačanjem otpornosti ekonomija širom svijeta.

Razaranja i štete zbog klimatskih promjena će prouzrokovati štetu od 38 biliona dolara

I ne samo smanjenje prihoda – štete od posljedica klimatskih promjena će imati visoku cijenu, nimalo simboličnu. U istraživanju se predviđa se da će porast temperature, obilnije padavine i češći i intenzivniji ekstremni vremenski uslovi, poput superćelijskih oluja kojima je i naša regija svjedočila 2023. prouzrokovati razaranja i štete od 38 biliona (u originalu na engleskom zbog razlike u redovima veličina u jezicima, to je 38 trillions) dolara svake godine do sredine ovog vijeka. Ovaj trošak je 6 x veći od troška smanjenja emisija i ograničenja globalnog zagrijavanja na 2°C , za koji se procjenjuje da iznosi oko 6 biliona dolara godišnje.

Studija je također istražila drugu polovicu ovog stoljeća, gdje ljudske akcije sada mogu još uvijek napraviti veliku razliku. Ako se nastavi poslovanje kao i obično, autori su predvidjeli prosječne gubitke prihoda od više od 60% do 2100. No, ako emisije padnu na neto nulu do sredine vijeka (2050.), pad prihoda će se stabilizirati do sredine vijeka na otprilike 20%.

Ekonomski udarac predviđen ovim radom veći je od dvostrukog iznosa bilo koje prethodne analize. Naime, dok je većina prethodnih studija razmatrala samo štete povezane s rastućim temperaturama na nacionalnoj razini, novi rad također je uključio utjecaje oborina i ekstremnih vremenskih događaja koristeći podatke iz 40 godina za 1,600 podnacionalnih regija. To je važno jer je sve ovo globalni, a ne nacionalni fenomen. Studija je također uzela u obzir kako utjecaji imaju tendenciju trajati mjesecima i godinama, umjesto da budu samo kratkoročni udarac.

Rezultati ove studije također imaju značajne političke implikacije. Pokazujući da su štete već neizbježne, bez obzira na buduće emisijske izbore, istraživanje postavlja pitanje o odgovornosti država i korporacija u vezi s klimatskim promjenama. S obzirom na to da se projekcije šteta samo povećavaju s vremenom, jasno je da je hitno potrebno raditi na smanjenju emisija i prilagođavanju ekonomija novoj klimatskoj stvarnosti. Nažalost, kako piše Politico, EU teško da će imati novca za investicije potrebne za tranziciju i smanjenje emisija. Ako EU ima finansijskih problema iznijeti to, kako je tek sa drugim dijelovima svijeta?

U konačnici, ova studija je još jedno upozorenje svijetu da klimatske promjene nisu samo ekološki problem – one su i ekonomski problem koji zahtijeva hitnu i odlučnu akciju. Bez obzira na to koliko je teško ili skupo, nečinjenje će imati još veće posljedice za budućnost globalne ekonomije.

Ranije studije su pokazale da će zbog klimatskih promjena hrana svake godine biti skuplja za 3.2%.

Izvor: naukagovori.ba