Društvo
Stotinu godina od smrti Alekse Šantića
Na današnji dan 1924. godine preminuo je veliki srpski pjesnik Aleksa Šantić, autor antologijskih pjesama među kojima su "Ostajte ovdje", "Emina", "Veče na školju", "Ne vjeruj" i "Pretprazničko veče".
Šantić je rođen 1868. godine u Mostaru, gdje je proveo većinu života.
Na početku svog pjesničkog stvaralaštva bio je pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanovića Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim i rodoljubivim motivima.
Na početku svog pjesničkog stvaralaštva bio je pod uticajem srpskih pjesnika Branka Radičevića, Jovana Jovanovića Zmaja i Vojislava Ilića, ali je potom izgradio vlastiti pjesnički izraz, karakterističan po elegičnim i rodoljubivim motivima.
Sahrana Alekse Šantića
Najveću pjesničku zrelost Šantić je dostigao između 1905. i 1910. godine, kada su i nastale njegove najljepše pjesme.
Šantićeva poezija je puna snažnih emocija, ljubavne tuge, ali i bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod kojem je i sam pripadao.
Rodoljubiva poezija je poezija rodne grude i domaćeg ognjišta, a stihovi nekih od Šantićevih najpotresnijih pjesama govore o patnji onih koji zauvijek napuštaju otadžbinu i odlaze u tuđinu.
LJubavna poezija velikog srpskog pjesnika iz Mostara razvila se pod jakim uticajem sevdalinke.
Ambijent njegovih ljubavnih pjesama čine bašte, behari, hamami, šadrvani, a djevojke koje se pojavljaju u njegovim stihovima su skrivene ljepote, okićene đerdanima.
Bio je osnivač Srpskog pjevačkog društva "Gusle", a potom je izabran za prvog potpredsjednika mostarskog pododbora "Prosvjete". Šantić je pripadao mostarskom krugu književnika okupljenom oko lista "Zora", koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.
Šantićeva poezija je puna snažnih emocija, ljubavne tuge, ali i bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod kojem je i sam pripadao.
Rodoljubiva poezija je poezija rodne grude i domaćeg ognjišta, a stihovi nekih od Šantićevih najpotresnijih pjesama govore o patnji onih koji zauvijek napuštaju otadžbinu i odlaze u tuđinu.
LJubavna poezija velikog srpskog pjesnika iz Mostara razvila se pod jakim uticajem sevdalinke.
Ambijent njegovih ljubavnih pjesama čine bašte, behari, hamami, šadrvani, a djevojke koje se pojavljaju u njegovim stihovima su skrivene ljepote, okićene đerdanima.
Bio je osnivač Srpskog pjevačkog društva "Gusle", a potom je izabran za prvog potpredsjednika mostarskog pododbora "Prosvjete". Šantić je pripadao mostarskom krugu književnika okupljenom oko lista "Zora", koji je pokrenuo sa Jovanom Dučićem i Svetozarom Ćorovićem.
U Prvom svjetskom ratu austrougarske vlasti hapsile su Šantića kao istaknutog srpskog nacionalistu.
Za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 3. februara 1914. godine.
Za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije izabran je 3. februara 1914. godine.
Izvor: srna.rs
