Bernadeta Galijašević, pomoćnica ministra za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i odgoj i obrazovanje odraslih u Ministarstvu za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona, je aktivna u grupi i dio je tima koji je inicirao promjene važne za unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja u FBiH.

Koje su to izmjene i dopune zakonskog okvira federalnih propisa neophodne za uspješno i kvalitetno izvođenje praktične nastave u Zeničko-dobojskom kantonu?

Pravne analize koje su urađene pokazale su da postoji nekoliko zakonskih i podzakonskih akata na nivou FBiH u pogledu kojih je potrebna intervencija kako bi se unaprijedilo izvođenje praktične nastave i ferijalne prakse u FBiH, a time i u ZDK. U pitanju su određeni propisi kojima se regulišu oblasti: poreza na dohodak, PIO, zdravstvenog osiguranja, zaštite na radu i zaštite stanovništva od zaraznih bolesti. Pored toga, mi u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona se konstantno trudimo da zakonska i podzakonska rješenja u našoj nadležnosti unapređujemo i prilagođavamo kretanjima na tržištu rada. Izmjene i dopune drugih federalnih propisa čija rješenja su identificirana kao prepreke za izvođenje praktične nastave će doprinijeti otklanjanju tih prepreka i većoj motivisanosti privatnog sektora za učešće u srednjem stručnom obrazovanju. 

Šta će značiti za mlade – učenice i učenike – izmjene Pravilnika o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika/ca, ali i drugih zakonskih rješenja na kojima aktivno radi Međukantonalna fokus grupa za unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja?

Predmetni pravilnik, shodno mišljenju nadležnog resornog ministarstva, zabranjuje izvođenje praktične nastave i ferijalne prakse maloljetnim učenicima/ama, u mnogim poslovima. Ti poslovi, u kontekstu trenutnog tehnološkog razvoja i načina na koji se obavljaju, ne predstavljaju prijetnju po zdravlje i sigurnost učenika/ca. Time je onemogućeno učenicima/ama da steknu praktična znanja i vještine u određenim zanimanjima. Izmjene Pravilnika, kroz eventualnu aktualizaciju poslova koji su sadržani u njegovoj listi, omogućile bi učenicima/ama da se kroz praktičnu nastavu pripreme za poslove u zanimanjima za koja se školuju. 

Kojim problemima bi se obrazovne vlasti trebale baviti u vezi s dualnim obrazovanjem imajući u vidu potpuno promijenjeno tržište rada i trendove odlaska mladih iz zemlje?

Prema iskustvima obrazovnih sistema Austrije, Njemačke i Švicarske, termin “dualnog obrazovanja” ovisi o postojanju cijelog seta – sistema političkih, ekonomskih i kulturoloških uslova. U dualnom sistemu obrazovanja učenik/ca prisustvuje obuci u prostorijama kompanije i teoretskoj nastavi u stručnim školama. Dio obuke koji se odvija u kompaniji čini oko 70% ukupne obuke (trajanja prakse), ostalih 30% se odvija u stručnim školama. Trajanje prakse se određuje na osnovu odabrane profesije i kvalifikacija i može trajati od dvije do tri i po godine. Mišljenja sam da bi ovakav sistem dualnog obrazovanja pomogao mladima da, već za vrijeme praktične nastave, uspostave kontakt s poslodavcem koji će prepoznati kompetencije potrebne za određeno radno mjesto, što će sigurno pomoći da se zaposle odmah nakon završetka školovanja. Time i neće imati potrebe za odlaskom iz naše Bosne i Hercegovine. 

U rad Međukantonalne fokus grupe za unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja, pored institucija su, kao partneri, uključeni i predstavnici poslovne zajednice. Koliko je saradnja institucija i poslovnog sektora, po Vašoj procjeni, važna za uspjeh procesa unapređenja?

U sistemu baziranom na dualnom principu, sa dva mjesta učenja, jako je bitno privući poslodavce i kompanije te pružiti kvalitetan proces učenja u kompanijama i školama. Privredna komora je često glavni pokretač razvoja ovog sistema, posebno kad su u pitanju kompanije. Naravno, sve ovisi o kapacitetu i organizacijskoj strukturi komore koja preuzima odgovornost za zadatke u sistemu stručnog obrazovanja i obuke. Dio nastavnog plana i programa za srednje stručno obrazovanje i obuku koji se izrađuje u školama može obuhvatiti do 30% sveukupnog nastavnog plana i programa. Samim tim, daje se mogućnost da poslodavci u saradnji sa školom učestvuju u unapređenju nastavnog plana i programa, a sve u cilju da učenici/e prate nove tehnologije i inovacije kako bi bili/e spremni/e za tržište rada. 

Privredna komora ZDK od septembra 2020. godine u saradnji sa Ministarstvom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK provodi aktivnosti usmjerene ka unapređenju srednjeg stručnog obrazovanja, a uspostavljanje i djelovanje Međukantonalne fokus grupe za unapređenje srednjeg stručnog obrazovanja jedan je od važnijih koraka u tom procesu. Zajedničkom inicijativom žele unaprijediti i uskladiti propise kako bi se kreirala dugoročna i održiva rješenja za srednje stručno obrazovanje, te uspostavila platforma za razmjenu znanja i iskustava u ovoj oblasti.

Aktivnosti podržao je projekat “Stručno obrazovanje u BiH” koji provodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH u ime vlada Švicarske i SR Njemačke.