Postalo je mazohistički prema sebi slušati političare i  njihove povremene nebuloze, koje guraju ovome narodu, koji, baš kao što to biva narodu kad vidi da je uzalud pisati, pričati, boriti se itd. pa počinje da se ponaša kao zombi, otupio, gluv i nijem na sve što čuje i što mu se servira od onih, koji bi trebalo da štite njihove interese. A šta izabrani rade?

Oni idu do kraja jer su svjesni da im se može, tj. da im niko ništa ne može. Hajde što nekima u politici imidž postaje nikakav, mislim na neke dame iz okruženja /nisam budala da ih imenujem/ što ukusa imaju kao nekadašnje kućne pomoćnice netom sišle s neke vrleti –  pa im stajling izgleda kao da ne izlaze iz  scond–hand radnji /mada i tamo može da nađe koji dobar komad odjeće onaj ko zna šta traži/ ali leptir mašna usred bijela dana - e to je valjda zadnje što ženska osoba može staviti na sebe kao ukras – osim naravno, ako je u besprijekornoj liniji i smokingu - na nekom eventu uveče, što ovdje nije slučaj. Ali, takve smo, kakve smo. Nije ova dama jedina, ima ih još koje nas predstavljaju, a nemaju na sebi po mjeri sašiven kostim i odijelo, da ne govorim kakvu dobru dizajniranu haljinu – koju bi prema primanjima morale imati.

Druga aktuelna stvar je što Bakir zove u pred - vojsku, očigledno samo svoje iz Federacije, e da se nauče kako će pucati – kako on kaže za ne daj Bože…..

Bez obzira na brojne, takođe dosta diskutabilne izjave, ova je potpuno neshvatljiva, osim ako se dublje ne  “zagrebe” pa se shvati pruka. Sva je prilika da mu kao Glavnom u Bošnjaka nije dosta redova pred konzulatima i ambasadama i što odoše mladi kojima je svega preko galve. Zar nije već previše straha od rata i neimaštine - nego treba mahati sa govornice izglednim pozivanjem na predvojničku obuku!

Postavlja se pitanje ko će da se bori protiv koga ovdje? Onaj ko se nada da se ovdje nešto može riješiti oružjem - taj ili je lud, ili namjerno lupeta – dakle  zaboravio je šta je ovdje bilo i kako je bilo prije samo dvadesetak godina.

Ili ovdje nije bio pa ne zna.  

Jedva je ovaj narod došao sebi, s mukom skupio krhotine svoga života – pa bi sada djecu i  unuke dao na predvojničku! Taj  koji to priča, dakle onaj koji  priziva oružje, naoružavanje, nadmetanje oružjem, oružanu borbu za neku novu BiH, ili za bilo šta drugo – a što nije konsenzus sva tri naroda - to nam je sudbina - taj nije nikoga svoga izgubio, nema u kući invalida, nema između 300-400 KM prihoda mjesečno. Ali makar vjeruje da će biti mir.

Običan čovjek nema za šta da kupi lijekove, nema para da napravi zube/pola bivših boraca u Federaciji, koje vidim na protestima, nema zube, krezavi   su,večinom neuhranjeni, ljuti do pobune…!

Može i da bude ”belaja“ pod uslovom da Bakir računa na one koji su netom došli iz rata, kojima ne treba predvojnička obuka, kojih je pun Bihać /neki dan sam svojim očima gledala kako to izgleda u centru Bihaća i nešto dalje u okolini – jer je to kraj iz koga potiče moj otac, za koji sam ja veoma vezana/ da ne računam na čuveni Ušivak – tamo niko ne zna koliko ima onih kojima obuka ne treba. Niti ko zna hoće li –kada će – i da li će uopšte otići iz ove nesrećene zemlje.

Ne daje nama EU silne pare za njihov smještaj bez veze - sve ima svoju cijenu i namjenu.

Želim da poručim onima koji misle da bi neka nova borba, neki novi sukob ovdje možda primijenio stvari, učinio da se vrati O N A Bosna - da bi vratio stvari unazad, ili promijenio Dejton nekim ratom - da je to što žele čista utopija. Nema od toga ništa, bar kako sada stvari stoje. Ratom nećemo u EU – valjda je to jasno i pticama na grani!

Nije oružje dječja igra i ne može neko uz viski i kafu, ili uz sok i nargile, kao što je to bilo u onome ratu – sada da ponovi to isto, pomažući nama ovdje da izginemo što više. To što se parolama narod zavarava, biće ovo ako bude ono mi ćemo ovo - ako oni urade ono, može sve dok se ne uključi Brisel, ili   Amerika! Neće niko ništa nego se moraju dogovoriti, bez obzira šta ko od njih pojedinačno želi. Jer ONI znaju da normalan narod više ne želi da gine -  dok se drugi enormno bogate - narod  hoće da mu jednom stvarno  b u d e  dobro.

Stoga, bolje je imati  i leptir mašnu  u nedoba, ona  “asocira “ na mir, nego se latiti oružja - jer ako postoji i najmanja šansa za dogovor, treba razgovarati  pogotovo  kad znamo  da za sve, osim smrti - ima rješenje – i da ne može svima biti povoljno - što će ONI i uraditi -  i to ne za dobrobit naroda, već za svoje gu…Dobro, ne moram baš sve reći.

I zato, spustite tenzije političari - uključite pamet, za Boga milog, valjda je imate! Ako ne, pozovite pametne u pomoć, pa nije došlo dotle da ih ovdje nema.

P.S. O  P. Đokiću drugi put.

Prenošenje blogova i tekstova sa portala Frontal dozvoljeno je nakon isteka 48 časova od objave bloga ili uz pismeno odobrenje redakcije