Mnogo ljudi se pita koliko je mogućne zaraditi na novom internet fenomenu "Bitcoin. Za sada, kretanje vrijednosti bitcoina podsjeća na kretanje cijene zlata - raste što je veća neizvjesnost na finansijskim tržištima. Zbog toga on djeluje kao “sigurna luka” u krizi. Istovremeno, drastične promjene vrijednosti u kratkom roku mnoge privlače da se upuste u klasične berzanske špekulacije po principu „kupi pa prodaj što skuplje“.

Ukratko, za one manje upućene, riječ je o kriptografskoj-virtuelnoj ”valuti”, koju ne priznaje ni jedna zemlja i iza koje (zvanično) ne stoji ni jedna institucija niti pojedinac. To je kao program koji se stalno izvršava na internetu i (p)održava ga mnoštvo računara koji obrađuju transakcije kojima se bitcoin kreće među korisnicima. Istovremeno, bitcoinom je moguće, fizičkim ali sve više i pravnim licima, plaćati razne narudžbe preko internet poput knjiga, programa, filmova i sl.

Do bitcoina se, kao i do plemenitih metala, dolazi tako što ga „iskopate“ ili ga kupite, ali možete i da ga izgubite ili Vam ga ukradu. „Kopanje“ ili „rudarenje“ (engl. mining) je zahtjevan proces. Kome je do toga, na internetu se nudi izobilje izvora i preporuka za „rudarenje“. Preporučljivo je nabaviti posebnu računarsku opremu, povetati je na internet i čekati polagane prilive “iskopanih” bitcoina. Naknada za „rudarenje“ su odgovarajući broj “novostvorenih” bitcoina što bi ekonomskim žargonom predstavljalo primarnu emisiju. Ponuda je ograničena na 21 milion bitcoina i sve je teže doći do njih. Zapravo, svaka transakcija je predmet obrade svih u mreži koji su uključili opremu u izračunavanje komplikovanih problema sa zajedničkim ciljem - da se osigura sigurnost i anonimnost transakcija.

Zamišljen je kao univerzalna valuta za plaćanja, ali njegova primjena već nudi istorijske dokaze. Naime, ako je zaista određen ukupan broj bitcoina to znači da se neće pojaviti “autoritet” (poput neke centralne banke) koji bi “štampao novac“ očekujući od korisnika da vjeruju da sve više stvorenog novca ima istu vrijednost. Prema tome,, bitcoin jeste virtuelni novac, sa gotovo svim funkcijama i osobinama pravog: anonimnosti plaćanja, sigurnosti transakcija, relativne transparentnost celog procesa, nemogućnosti višestruke upotrebe istog novca i sl. Najvažnije, fenomen je dokazao da "nevladina” valuta bez kontrole centralne banke odlično služi i za iskazivanje vrijednosti i kao sredstvo razmjene.

Najveći broj finansijskih analitičara i savjetnika su još sumnjičavi o bitcoinu. Činjenica je da su ga najveći "ozbiljni" servisi poput Financial Timesa donedavno mahom ignoirisali, a sada redovno izvještavaju o njemu. Takođe, veliki broj stručnjaka za finansije prekasno je otkrio bitcoin. Dok su ga jedni ismijavali, rijetki su davali prognoze. Većina prognoza, poput skore propasti, su se pokazale pogrešnim.
Sa ograničenom ponudom, a uz očekivani rast tražnje, vrijednost bitcoina može još mnogo porasti. Rekoh, “može”, ali i ne mora. Ilustracije radi, svaka veća grupa može da napravi nešto slično ovome, nazvati ga drugačije - a upotrebljavati ga u iste svrhe što će obezvrijediti i bitcoin.

Očekivanja iz prvog pasusa privlače špekulatne jer tu vide priliku za laku zaradu. Stanje u kojem se svi zanimaju za kupovinu iste robe je često uvod u špekulativnu groznicu koja uzrokuje velika razočarenja. Prema tome, ne želeći da nekog navodim na kupovinu ili prodaju bitcoina, a želeći da odgovorim na pitanje sa početka teksta - smatram da je nastavak vrtoglavog rasta vrednosti bitcoina neodrživ.

(kolumna objavljena u dodatku EuroBlica "Novac")