BiH je u segmentu pokretanja biznisa svrstana na 162. poziciju među 185 rangiranih zemalja svijeta i zauzima posljednje mjesto u Evropi. Ova neslavna pozicija trebalo bi da bude popravljenja setom nacrta zakona koje je utvrdila Vlada RS s ciljem smanjenja procedura i troškova registracije firme.

U sklopu obimne reforme planirano je smanjenje broja procedura sa sadašnjih 11 koje traju duže od mjesec dana na pet koje traju tri dana. Istim paketom zakonskih rješenja predviđeno je i „rezanje“ troškova za pokretanje posla sa sadašnjih 1.300 na 350 KM, te ukidanje vađenja uvjerenja o nepostojanju dugova u registru novčanih kazni uz zadržavanje procedura nabavke pečata i otvaranja računa u banci. Predložene mjere vode ka stvaranju sistema u kojem će ključnu ulogu imati Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) koja će koordinisati upis kod ostalih institucija (Okružnog privrednog suda, Poreske uprave i Zavoda za statistiku).

Izvještaji stranih autoriteta i agencija odavno ukazuju na nužnost sprovođenja sličnih reformi. Na primjer, u publikaciji Svjetske banke o uslovima poslovanja - "Doing business" još prije nekoliko godina je navdeno da je u BiH napravljen značajan napredak u smislu smanjivanja broja dana za početak poslovanja i registracije imovine, ali da i dalje treba mnogo raditi na unapređenju poslovnog ambijenta i investicione klime.

Publikacija Doing Business 2013: Smarter Regulations for Small and Medium-Size Enterprises assesses (Poslovanje 2013: Pametniji propisi za malo i srednje poduzetništvo) ocjenjuje propise koji utiču na poslovanje preduzeća u 185 zemalja i rangira zemlje u 10 područja poslovne regulative. S kojom pažnjom vlade prate ove izvještaje govori i podatak da je tokom protekle decenije-otkako se objavljuje ovakav izvještaj, sprovedeno oko 2.000 preporučenih regulatornih reformi u 180 zemalja.

Prema ovom izvještaju, BiH je po uslovima poslovanja zauzela 126. mjesto i najslabije je ocjenjena u regiji. Makedonija je prema uslovima poslovanja na 23. mjestu, Slovenija na 35, Crna Gora na 51, Hrvatska na 84, Albanija na 85, Srbija na 86, a Kosovo na 98. mjestu.

Podaci u izvještaju obuhvataju period od juna 2011. do maja 2012. Prema tome, prvi rezultati i efekti reforme sistema registracije firmi biće zvanično verifikovani tek u ljeto 2014.

Prostora za napredak i još reformi u pravcu (para)fiskalnog rasterećenja preduzeća i sprovođenja mjera za jačanje privrede itekako ima. Na primjer, za dobijanje građevinske dozvole u BiH treba 17 procedura i 180 dana, za dobijanje struje treba sedam procedura koje traju 125 dana, za registraciju vlasništva treba sedam procedura od 25 dana…

Ruku na srce, poslovanje zavisi od mnogo uslova i resursa kao što su obrazovanost stanovništva, regionalna i politička stabilnost, veličina tržišta i sl., ali to su, uglavnom, uslovi koje je teško korigovati u kratkom roku dok je zakone mnogo lakše unaprijediti. Za dobre zakone treba vremena, ali je i činjenica da za jednu godinu zakonodavci mogu napraviti divovske iskorake u popravljanju imidža zemlje i razvoja ekonomije.

Kao primjer uspješnih reformi može poslužiti napredak Gruzije koja se priključila grupi od deset zemalja sa najboljim uslovima poslovanja na svijetu. Prema procjeni MMF-a, Gruzija neće stići BiH po standardu ni u narednih pet godina, ali rast BDP-a Gruzije tokom 2011. godine je iznosio 22 odsto, prošle godine devet, a i ove godine se očekuje devet odsto. Podsjetimo se, za vrijeme SSSR, gruzijska ekonomija se oslanjala uglavnom na poljoprivredu, rudarstvo i hidroenergiju. Nakon raspada SSSR-a i prelaska na tržišnu ekonomiju, njena privreda ušla je u krizu u kojoj je izgubila glavninu industrije, pa postaje zavisna od poljoprivrede i turizma. Ipak reformama je došla u društvo najpoželjnijih zemalja za poslovanje.

Poredeći ove dvije zemlje uviđamo sličnosti ali stiče se utisak da su poreski obveznici u BiH taoci birokratije jer su u nepovrat otišle godine i prilike za popravak imidž i uslova za poslovanje.

(kolumna objavljena u EuroBlicovom dodatku "Novac")