"Naš prijedlog je da se unutrašnji cenzus smanji na 10 posto, čime bismo dobili situaciju da glasači utiču na personalni sastav kandidata u parlamentima, osim što utiču na broj glasova neke stranke. Već smo obavili neformalne razgovore sa parlamentarnim strankama u državnom Parlamentu, te smo naišli na njihovo razumijevanje po ovom pitanju." Saša Magazinović, 12.02.2018.

Da podsjetimo, još krajem 2012. godine, upravo je SDP predvođen Zlatkom Lagumdžijom skupa sa SNSD-om Milorada Dodika između ostalog dogovorio i izmjenu Izbornog zakona BiH, u skladu s kojom bi već na Opštim izborima 2014. godine kandidatske liste bile zatvorene. Jasenko Selimović, tadašnji šef pregovaračkog tima taj prijedlog je obrazložio na slijedeći način:

"Glavna vodilja za ovo rješenje je bila zaštita prava manjinskog spola. Zakonom je predviđeno da trećinu imena na listama zauzimaju žene, ali im to nije garantiralo da će biti izabrane." Jasenko Selimović, 01.11.2012.

Pomenuti dogovor je u ovom dijelu propao, ali je ovo pitanje vraćeno u javnu raspravu početkom 2016. godine. Tako je, na prijedlog Interresorne radne grupe za izradu izmjena izbornog zakonodavstva, na sjednici održanoj 27.04.2016. godine Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, a nakon amandmanskog djelovanja poslanika Mladena Bosića, Šefika Džaferovića i Borjane Krišto, usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim se sa prijašnjih 5%, cenzus na stranačkoj listi za osvajanje mandata na opštinskim izborima podiže na 10%, a na opštim na 20%.

Izmjene su potvrđene i od strane Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. U obrazloženju Interresorne radne grupe stoji:

“U članu 29. ovog zakona u članu 9.8. u stavu (2) mijenja se postojeće rješenje na način da se povećava procenat glasova na 30% (nakon amandmana na 20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, a koji kandidati s liste moraju da osvoje da bi učestvovali u pomjeranju (promjeni mjesta) na listi, a kasnije i u raspodjeli mandata na osnovu broja dobivenih glasova. Preostali kandidati koji su dobili manje od 30% (nakon amandmana 20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila učestvovat ćе u raspodjeli mandata prema njihovom redoslijedu na listi”.

Praktično, to znači da ukoliko jedna stranačka lista osvoji, primjera radi, 40 000 glasova i na osnovu tog rezultata 5 mandata, te niko od kanditata na listi ne bude imao 20% (8000) svojih ličnih (preferencijalnih) glasova od tog rezultata, mandati se dijele po rednim brojevima na listi, odnosno onako kako je politička partija posložila listu. Tako bi kandidati čiji su redni broj na listi ispod broja 5, a imaju veći broj preferencijalnih glasova od kandidata pod rednim brojevima od 1 do 5 na listi, ostali bez mandata ukoliko ne bi prešli cenzus od 20% iako imaju veću podršku građana od onih koji u skladu sa ovakvim zakonskim rješenjem dobijaju mandate.

Obzirom da će se ove godine po prvi put unutar stranačkih lista na opštim izborima primjenjivati cenzus od 20%, Istinomjer je za potrebe ove analize ovo zakonsko rješenje projektovao na rezultate opštih izbora 2014. godine u nekoliko izbornih jedinica: Za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH (izborna jedinica 513), za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH (411 i 407), te izbornoj jedinici za Skupštinu Kantona Sarajevo (209). Predmet analize bili su rezultati stranaka koje su na pomenutim nivoima prešle izborni prag od 3%.

Tako su na državnom nivou, u izbornoj jedinici 513 uzeti u obzir rezultati 53 kanditada iz 6 stranaka. Samo njih troje uspjelo je preći cenzus od 20% unutar svoje liste.

Kada je federalni nivo u pitanju, u dvije izborne jedinice (411 i 407) od 99 kandidata samo su dva kandidata imala rezultat koji je veći od 20% od ukupnog broja glasova koje je njihova pripadajuća stranačka lista osvojila, dok je na kantonalnom nivou 5 kandidata od njih 266 bilo iznad te granice.   

Ukupno uzevši, na opštim izborima 2014. godine od 448 obrađenih kandidata u pomenutim izbornim jedinicama sa lista koje su prešle izborni prag na bilo kojem od tri izborna nivoa, ne uzimajući u obzir nosioce lista, samo je njih 10 prešlo cenzus od 20%. Procentualno to iznosi 2,2%.

U Republici Srpskoj primjera radi, u izbornoj jedinici za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH u izbornoj jedinici 512, od ukupno 40 kandidata čije su liste prešle cenzus, samo njih četvoro je imalo preferencijalni rezultat veći od 20% od ukupnog broja glasova koje je njihova stranka osvojila. Isti broj kandidata, samo njih 4, od ukupno 102 koliko ih je učestvovalo na izborima za Narodnu skupštinu Republike Srpske ( izborna jedinica 303) na listama iznad izbornog praga ušlo je u utrku za mandate.  

Obzirom na rezultate koje je projekcija pokazala, jasno je da je cenzus od 20% unutar stranačkih lista veoma teško dostižan. Formalno-pravno, liste ostaju otvorene, te će građani tako i dalje moći putem preferencijalnih glasova podržavati pojedinačno kandidate na listama, ali je više nego očigledno da će odlučujuću ulogu u raspodjeli osvojenih mandata imati najuža stranačka rukovodstva, dok će volja građana u ovom kontekstu biti maksimalno marginalizovana.

Istine radi, ovako visok cenzus, između ostalog, daje mogućnost političkim partijama da u pozitivnom smislu, do određene mjere, utiču na polnu, teritorijalnu, starosnu i etničku zastupljenost u zakonodavnim tijelima, što uslovno, može biti afirmativna strana ovog zakonskog rješenja.

Međutim, ni otvorene ni zatvorene liste, kao ni visina cenzusa, samo po sebi nisu ključni faktori koji utiču na veću zastupljenost bilo koje marginalizovane grupe u zakonodavnim, a naročito ne u tijelima izvršne vlasti. Taj problem je puno dublji o čemu svjedoče brojne analize političke zastupljenosti žena u BiH, a o čemu je već pisao i Istinomjer.

I na kraju ono najvažnije. Ovako visokim pragom unutar lista se, u velikoj mjeri narušava praksa direktnog biranja kandidata od strane građana, gdje je mogućnost da birači putem svojih preferencijalnih glasova promijene redoslijed u dodijeli mandadata na određenoj listi svedena na minimum.

Veoma često javnost svjedoči unutarstranačkim sukobima koji nerijetko završavaju istupanjima ili izbacivanjima “pobunjenih” kadrova. Pored sklonosti partijskih vrhuški za apsolutnom kontrolom bitnih procesa kako unutar stranaka tako i svojih zastupnika u zakonodavnim tijelima i činjenice da je upravo ovaj saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podigao cenzus na 20% za opšte izbore, šanse da inicijativa SDP-a za spuštanje cenzusa unutar kandidatskih listi sa 20 na 10 posto za Opšte izbore 2018. godine dobije potrebnu podršku nisu velike.

Autor: Denis Čarkadžić
Izvor: istinomjer.ba