Premijer te zemlje Bojko Borisov kaže da je postavljen zajednički cilj da predsjedavanje Sofije bude posmatrano kao balkansko. Pored organizovanja sastanaka, sastavljanja agende, posredovanja, koja je uloga i moć predsjedavajućeg Uniji i može li Srbija da iskoristi dobre odnose sa tim zemljama kako bi napredovala na evropskom putu?

Predsjedavanje Evropskoj uniji vraća se na Balkan. Nedavni gost Beograda, a premijer zemlje koja će predsjedavati Uniji poslao je poruku Briselu.

"Našim prijateljima iz Brisela želimo da poručimo da sa nama imaju bezbjedan i predvidiv Balkan, koji neće praviti probleme. Podržavamo evropske integracije svih zemalja regiona, posebno Srbije", rekao je Bojko Borisov, premijer Bugarske.

Sofiji će to biti prvo predsjedavanje. Prioriteti za 18 meseci su već postavljeni kad je predsjedavanje preuzela Estonija. Gde je u njima Srbija?

"Dok je Bugarska vrlo eksplicitno stavila u četiri svoja prioriteta proširenje, Estonija nije imala tako veliki akcenat na proširenju, ali je bila posvećena u dovoljnoj meri. Za Austriju ćemo vidjeti, mislim da se može očekivati da će Austrija biti posvećena", rekla je Milena Lazarević iz Centra za evropske politike.

Vladimir Međak iz Evropskog pokreta podsjeća da je Srbija podnijela zahtjev za prijem u članstvo 2009. u decembru kad je Švedska bila predsjedavajuća, to je bilo pravo predsjedavajućeg Karla Bilta da primi naš zahtjev za prijem u članstvo.

Od tri spremna, Srbija je nedavno u Briselu otvorila dva poglavlja, jer je za treće postojalo protivljenje pojedinih zemalja, među kojima su i one velike. Do sada je otvoreno 12 poglavlja, prije dvije godine i prva dva. U prosijeku smo po predsjedavanju otvarali tri poglavlja.

Lazarevićeva kaže da najviše zavisi od velikih i najuticajnijih država članica i da su se one trudile kad smo imali probleme sa bilateralnim sporovima i zalagale da se ti sporovi prevaziđu.

Bez obzira na to ko predsjedava, Srbiju čeka posao. Naredne godine trebalo bi da promijeni Ustav, potom donese set pravosudnih zakona. U međuvremenu, u februaru saznaje strategiju za Zapadni Balkan, tj. da li će postati član Unije do 2025.

"Rekao bih da velike zemlje članice, poput Njemačke i Francuske imaju veću težinu nego predsjedavajući, ali sam predsjedavajući može mnogo da vam pomogne. Nas do 2025. očekuje prilično povoljan niz predsjedavanja, šta znači - ili zemlja koja je zainteresovana ili prijateljski nastrojena zemlja", kaže Međak.

Godine 2020. i 2022. kada se budu završavali pristupni pregovori i sporazum o pristupanju predsjedavajuće će biti Njemačka i Francuska.

Ipak, interes Bugarske je zarad geo položaja da recimo bude u sto kraćem periodu povezana bar sa jos jednom članicom. Jer bi tada manje plaćali carinu. 

Izvor: rts