Radnička prava i pravo na rad
Privrednici RS traže izmjene zakona o radu i fiskalno rasterećenje
Među prioritetnim zahtjevima poslovne zajednice u Republici Srpskoj koji će biti upućeni budućoj vladi biće donošenje novog zakona o radu, zakona o podsticajima, izmjena Zakona o porezu na dohodak, te restriktivnija politika javne potrošnje, izjavio je potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić.
Trivić je rekao da poslovna zajednica zakonom o radu ne traži nikakva smanjenja radničkih prava, već samo jednostavnije procedure u oblasti radnih odnosa, što su spremni i da argumentuju.
"Uopšte ne razmišljamo o tome da do toga neće doći, jer je činjenica da su taj zakon donijele i Hrvatska i Srbija, ali i da imamo dovoljno argumenata i da nas je prethodna vlada zamolila da to ne radimo u izbornoj godini", rekao je Trivić novinarima.
Prema njegovim riječima, Savez sindikata plasira neistine i zabija glavu u pijesak, pokušavajući da održi status kvo.
"Novi zakon o radu je potreban i Vladi radi rješavanja problema u svojoj administraciji, tako da i ovo poslodavci rade u interesu Vlade", rekao je Trivić.
On je najavio da će se Unija udruženja poslodavaca držati obećanja o donošenju zakona o radu i od vlasti i od opozicije, sa kojima su već razgovarali.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o porezu na dohodak, Unija traži vraćanje neoporezivog dijela dohotka na nivo najniže plate i vraćanje poreza i doprinosa na dohodak na nivo prije izbijanja svjetske ekonomske krize.
On tvrdi da je izmjena Zakona o dječijoj zaštiti potrebna radi sistematskog rješavanja porodiljskog bolovanja, odnosno refundiranja poslodavcima u bruto iznosu.
Rješavanje nelikvidnosti privrede i vanbudžetskih fondova, Unija udruženja poslodavaca vidi u primjeni Zakona o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije, te donošenju zakona o rokovima izmirenja novčanih obaveza.
"Nama je bilo jasno da u izbornoj godini nije moglo doći do takvih reformi, ali želimo da u pravom trenutku insistiramo na ovim zahtjevima da bi budući resorni ministar privrede imao saglasnost privrede i za svoj rad", rekao je Trivić.
On je zatražio i uključivanje poslovne zajednice u proceduru imenovanja ministra zaduženog za oblast privrede, ocijenivši da bi, zbog ozbiljnosti situacije, potpredsjednik buduće vlade trebalo da bude upravo ministar iz ovog resora.
"Smatramo da ministar zadužen za oblast privrede ne bi trebalo da bude čovjek iz politike već menadžer, a naravno da i vladajuće stranke u svojim redovima imaju sposobne ljude iz biznisa", rekao je Trivić, ocijenivši dosadašnja rješenja u ovom pogledu kao nezadovoljavajuća.
Govoreći o smanjenju javne potrošnje, Trivić je ukazao na veliku disproporciju plata u javnom i privatnom sektoru, brojnost administracije i komplikovane procedure koje povećavaju troškove privredi.
On je rekao da je reformom javne uprave neophodno tražiti njenu efikasnost, efektivnost, ekonomičnost i racionalizaciju, s obzirom da je političko zapošljavanje napravilo negativnu selekciju.
Među zahtjevima Unije za restrikciju javne potrošnje je smanjenje svih budžetskih rashoda, osim subvencija, podsticaja i kapitalnih investicija i transfera, dok se zaduživati može samo za projekte koji se sami otplaćuju i angažuju domaće kapacitete.
"Kada je riječ o politici podsticaja, potrebno je donošenje zakona o podsticajima kojim će se definisati njihov obim i vrste, s obzirom da se ta oblast reguliše pravilnikom koji se svake godine mijenja", rekao je Trivić.
Prema njegovim riječima, ovim zakonom potrebno je definisati koje privredne, odnosno poljoprivredne djelatnosti bi trebalo da se razvijaju.
"Ove godine ukinuti su podsticaji u vidu subvencija za izvoz, zbog čega imamo ideju da za svakog novog zaposlenog radnika na kraju godine budu vraćena sredstva na transparentan način bez raznih komisija", rekao je Trivić.
Govoreći o unapređenju inspekcijskih i pravosudnih organa, te suzbijanju sive ekonomije, Trivić je rekao da će mjere blokiranja nesavjesnih preduzetnika po uzoru na rješenja u Srbiji, uozbiljiti međusobne odnose poslodavaca.
"Sa druge strane, ako imate ovako neprohodan sistem u gruntovnicama i katastrima, gdje se po deset godina rješavaju imovinska pitanja, onda nema ni mogućnosti kvalitetne privatizacije", upozorio je Trivić.
On je rekao i da poskupljenja hljeba u Republici Srpskoj neće biti, jer su cijene pšenice stabilne.
izvor: Srna