Tokom naše posjete rekli su nam da u ovom trenutku Ratku kasni plata dva mjeseca, da su iscrpili gotovo sve svoje zalihe, te da ni sami ne znaju kako će novonastale prepreke savladati. A troškova je mnogo. Pored hrane, odjeće, obuće tu je i kredit koji su svojevremeno uzeli kako bi kuću uredili. Ni ta kreditna sredstva nisu bila dovoljna za potpuno uređenje doma, pa se u nedostatku izolacije vlaga uselila u gotovo svaki ćošak Rakovića kuće. Kažu toliko puta su im obećavali sa raznih strana pomoć za proširenje i saniranje postojećeg objekta, da danas više nikome ni ne vjeruju. „Obećanje, ludom radovanje“, dodaje Marijana.

Od grada Banja Luke do sada su dobijali jednokratnu pomoć, kao i od drugih institucija ali majka Ratković dodaje „da nemaš ljudi u tim institucijama koji hoće da ti pomognu ti ne bi do toga došao. I od Centra za socijalni rad i od ministarstva i Javnog fonda za dječiju zaštitu... i uvijek moraš imati neku urgenciju da bi ti neko nešto dao“.

Dodaje i da razumije i gradsku vlast, te da su im oni uvijek u skladu sa svojim mogućnostima izlazili u susret, pa su im nakon što podnesu molbu davali godišnje pomoć od 500 do 1000 KM.

I te pare odu na pripremu djece za novu školsku godinu. „Najteži je početak školske godine, tad se ne možete oporaviti do kraja drugog školskog polugodišta. Tad se uvučeš u dugove da ne možeš se preko zime izvući. Nije da sad mi nešto puno smo dugovali. Ali jednostavno neko te razumije, neko ne. Ja sam bila u situaciji da mi kažu pa šta me briga što imaš toliko djece, što mene jako nervira“, kaže Marijana Ratković i dodaje da „kad bi znala sad na primjer da primam mjesečno 200 maraka, joj meni super 200 maraka.“

Mnogo toga, u nedostatku novca, je njihovoj djeci uskraćeno. Najstariji sin Đorđe bi htio trenirati karate, pa i mlađi Mihajlo, a kako kad nema para da se plati.  

Marijana kaže da osim navedenog ne primaju više nikakvu pomoć jedino kod upisa u srednju školu Udruženje 4 plus Banja Luka donira 50 KM da ste član sa četvoro i više djece, i to je to, knjige i drugo nabavljaju sami.

A njih je osmero školaraca. Međutim, i pored svega , ne vole da se žale, kažu ima mnogo težih slučajeva od njih i dodaju da će nekako preživjeti.

Budžetska izdvajanja za porodice sa četvoro i više djece

U Udruženju porodica sa četvoro i više djece Banja Luka registrovano je 500 porodica, a predsjednik Udruženja, Jovan Radovanović navodi da ima i još porodica koje se nisu učlanile, a takođe ima porodica koje su starije i nisu njihovi aktivni članovi.

Na ovaj broj porodica grad godišnje prosječno izdvaja  oko 26.000 KM, jedan dio kroz direktne dozanke pojedincima, a drugi dio preko organizacija koje se bave zaštitom socijalnog položaja porodica sa četvero i više djece.

„Ne mogu sad reći precizno za prethodni period koliku smo podršku imali, od 2009. godine imamo svoju stavku podrška radu kancelarije i aktivnostima koja je te godine bila 20.000 KM, a 2010. godine je smanjena na 15.000 KM", kaže  Radovanović.

Od 2008. godine pa do danas, odnosno zaključno s ovogodišnjim budžetom, Grad Banja Luka ukupno je izdvojio 90.000 KM za pomoć porodicama sa četvero i više djece. Ova sredstva direktno su plasirana samim tim porodicama, dok je još 70.000 KM upućeno organizacijam, sa iznosom za pojedinačne dozanke to je ukupno 160.000 KM , što pokazuje da Grad godišnje u prosjeku izdvaja 26.667 KM za brigu o višečlanim porodicama.

Na primjeru Frontalovih ranijih pisanja vidjeli smo da je npr. kod trošenja budžetskih sredstava za Sportsku dvoranu „Borik“, budžet za naknade zaposlenih i menadžmenta u periodu 2008-2013. porastao za 47%, uprkos ekonomskoj krizi. Sa druge strane, izdvajanja za porodice sa četvero i više djece nisu rasla, a u nekim godinama su bila i potpuno izostavljena, kao što je to bio slučaj sa budžetom iz 2008. godine ili sa budžetom iz 2010. godine kad je za ovu namjenu izdvojeno 10.000 KM.

I kada ovih prosječnih 26.667 KM  podijelimo sa 12 mjeseci godišnje dođemo da toga da Grad mjesečno izdvaja 2.222 KM kako bi pomogao tim porodicama. Ukoliko jedna porodica ima više od četvero djece, recimo petero, ona sama sa ovim iznosom ne može pokriti troškove jednomjesečne sindikalne potrošačke korpe za četveročlanu  porodicu koja je u februaru 2013. godine na nivou Republike Srpske iznosila 1.860,50 KM, kako su to ove sedmice istakli u Savezu sindikata RS. U Banja Luci, kao najskupljem gradu u Srpskoj, realno je pretpostaviti da je taj iznos i veći.

Vratimo se ponovo primjeru dvorane „Borik“. Budžetska izdvajanja za naknade zaposlenih u SD „Borika“ ove godine su na svom istorijskom maksimumu i iznose 1.285.000 KM, što je u odnosu na 2012. godinu povećanje za 85.000 KM ili 7%. Istovremeno, direktna izdvajanja za porodice sa četvero i više djece ove godine porasla su za 0% u odnosu na prethodnu i iznose 20.000 KM.

Budžet za naknade zaposlenima i upravi Centra za razvoj sela u 2013. godini u odnosu na prethodnu 2012. godinu povećan je sa 1.190.000 KM na 1.250.000 KM, ili za 60.000 KM.

Budžet za naknade za skupštinske odbornike 2008. godine iznosio je 480.000 KM, dok je u 2013. godine planiran u iznosu od 581.000 KM, što je povećanje od 101.000 KM.

Za plate i naknade zaposlenih u Gradskoj razvojnoj agenciji 2008. godine izdvajano je iz gradskog budžeta 288.000 KM, a 2013.godine plan je da se izdvoji 728.500 KM što je povećanje od 440.500 KM ili 152%.

Koliko porodicama sa četvero i više djece treba veća pomoć lokalne vlasti, pokazuje i podatak da je preko 70 odsto porodica članica banjalučkog Udruženja 4 plus nezaposleno i da nemaju stalni izvor primanja.

Jovan Radovanović ističe da je i dječiji dodatak priča sama za sebe jer prvo morate biti teška socijala i da imate primanja po članu manja od 95 KM, a takođe ni auto ne smije biti vrijedniji. “Prvo dijete nama pravo na dječiji, drugo ima 35 KM, treće ima 70 KM, četvrto takođe 35 KM i svako naredno nema pravo na dječiji dodatak“, ističe Radovanović.

Na naša pitanja o rasporedu budžetskih sredstava, te o evidentoj potrebi da se izdvajanja više socijalno prilagode, upućenih Administrativnoj službi Grada Banja Luka, kao i Centru za socijalni rad Banja Luka, do ovog dana nismo dobili odgovore.

U Udruženju 4 plus ističu i da ima dosta mjesta gdje se i sa malim sredstvima može puno pomoći.

„Trebalo bi stvoriti uslove za zapošljavanje i samozapošljavanje naših porodica, priznati materinstvo kao radni staž, nastaviti stambeno zbrinjavanja naših članova, legalizaovati stambene jedinice, pomoći u plaćanju mjesečnih karti, omogućiti djeci iz naših porodica da se mogu besplatno baviti raznim sportovima i drugim aktivnostima i dr.“, kaže Radovanović.

(Frontal)