Istovremeno, a što je uočljivo na prvi pogled u pregledu rashoda budžeta za 2013. godinu, BiH izdvaja ogromna budžetska sredstva za pravosudne institucije koje su i nakon reforme pravosuđa, uz časne izuzetke, ostvarile male ili nikakve pomake u svom radu.

Među "zakinutim" institucijama je i Direkcija za evropske integracije (DEI) BiH, čiji direktor Nevenka Savić kaže da su već prilikom projekcije budžeta za 2013. godinu izrazili potrebu za mnogo više sredstava od planiranih.

"Trebaće nam znatna sredstva za prevod upitnika i svih zakona i podzakonskih akata, kao i za druge aktivnosti. Dobili smo obećanje od Ministarstva finansija da, kada dođe do tog trenutka, možemo zahtijevati dodatna sredstva iz budžetske rezerve", ističe Savićeva.

Direktor DEI upozorava da će ovoj instituciji, nakon što država preda aplikaciju i dobije kandidatski status, također trebati i dodatni kvalitetni kadrovi.

"Tražili smo dodatno zapošljavanje, ali to nam nije odobreno u traženoj mjeri", ističe Savićeva.

Za političkog analitičara Tanju Topić projekcija rashoda državnih institucija u ovoj godini nije iznenađenje, pogotovo u kontekstu evropskog puta BiH.

"To vam je neka vrsta deklarativne podrške, a maske su davno pale. Naši političari i lideri, recimo, DEI doživljavaju kao neku vrstu nužnog zla i niko joj od političara ne pridaje odgovarajuću važnost", navodi Topićeva, koja smatra da su našim liderima, pa tako i društvu, iskonske evropske vrijednosti daleko.

"Tu ima ostataka i onog mentalnog nasljeđa da smo bili i ostali neka vrsta 'policijske države'", ističe ona.

Za Predraga Praštala, predsjednika Evropskog pokreta u BiH, nema dileme kada su u pitanju državni prioriteti i budžetska podrška.

"Ako nam je u interesu da imamo evropski put, DEI apsolutno treba ojačati, jer je ona koordinaciono tijelo sa EU i Evropskom komisijom. Mislim da bi rješenje bilo uspostavljanje sistema kao u Hrvatskoj, koja ima Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, a ako je moguće, zašto ne formirati i potpuno novo ministarstvo za evropske integracije", ističe Praštalo.

Prema njegovim riječima, trebamo puno kvalitetnih kadrova koji će trebati prevoditi silne evropske konvencije, jer ne treba zaboraviti da su s tim problema imale i Slovenija i Hrvatska.

Ovo je naročito indikativno ako znamo da vlasti i politički lideri najavljuju podnošenje kredibilne aplikacije za sticanje kandidatskog statusa u EU najkasnije do polovine ove godine.

Smještaj institucija

Bosna i Hercegovina i u 2013. godini nastaviće s rasipničkom praksom za smještaj vlastitih institucija u Sarajevu, Istočnom Sarajevu, Banjaluci, Mostaru i Tuzli, za šta je planirano 20 miliona KM pod stavkom "višegodišnja kapitalna ulaganja".

Inače, od direktnih transfera sa jedinstvenog računa trezora u ovoj godini planirani su rashodi u iznosu 26 miliona KM (2,5 miliona manje nego u 2012. godini).

N.N./Frontal