Trudnoća je vrijeme kada se tijelo mijenja i prilagođava novim potrebama, recimo povećava se protok krvi, srce kuca brže, bubrezi rade više. Tek je prije koju godino počelo proučavanje i promjena u mozgu u toku i nakon trudnoće. Studija objavljena u septembru 2024. godine u Nature Neuroscience pod naslovom Neuroanatomical changes observed over the course of a human pregnancy (1) pruža značajan uvid u to kako trudnoća mijenja mozak žene. Istraživanje je provedeno na jednoj 38-godišnjoj ženi koja je bila praćena od tri sedmice prije začeća do dvije godine nakon poroda. Studija je bila veoma precizna, obuhvatajući 26 MRI snimaka i analize krvi, no, glavni nedostatak je što se radilo o samo jednom učesniku, što ograničava generalizaciju rezultata.

Promjene u sivoj i bijeloj masi

Ova studija, iako ograničena na jedan primjer, daje dublje razumijevanje neurobioloških promjena tokom trudnoće, posebno u pogledu promjena u sivoj i bijeloj masi mozga. Siva masa, koja je ključna za funkcije poput govora, razmišljanja i pamćenja, pokazala je značajno smanjenje volumena i debljine korteksa. Međutim, ovo ne znači da trudnice postaju manje inteligentne – znači da postaju fokusiranije. Ova promjena je najizraženija u području zvanom default mode network.

Default mode network (DMN) je mreža područja u mozgu koja je aktivna kada osoba nije fokusirana na vanjske zadatke, već je u stanju mirovanja ili razmišljanja o unutrašnjim mislima. Ova mreža uključuje dijelove prefrontalnog korteksa, stražnjeg cingulatnog korteksa, parijetalnog korteksa i drugih regija mozga. DMN se aktivira kada osoba sanjari, razmišlja o prošlosti, planira budućnost, razmišlja o sebi, drugima ili društvenim interakcijama. Njegova aktivnost opada kada se osoba usmjeri na zadatke koji zahtijevaju pažnju, poput rješavanja problema ili učenja. Ova mreža je ključna za samorefleksiju i društvene kognitivne procese, kao što su empatija i razumijevanje tuđih emocija.

Važno je napomenuti da smanjenje sive mase ne mora nužno značiti negativan ishod. Prema naučnicima, ova promjena odražava proces „finog podešavanja“ neuronskih veza, slično kao što se dešava u pubertetu. Ovo smanjenje može omogućiti mozgu da postane efikasniji u određenim funkcijama. Zapravo, smanjenje ovog područja u trudnoći ukazuje da se tijelo mijenja tako da bude fokusirano na dijete. Dok je smanjenje sive mase trajalo do dvije godine nakon poroda, neki od tih parametara vratili su se na nivoe prije trudnoće dva mjeseca nakon poroda. Prethodne studije (2) iz 2016, koje, doduše nisu pratile žene i u toku trudnoće takođe su pokazale određene promjene u volumenu sive mase i to povezale zapravo sa povećanjem interakcije majke i bebe.

Pored promjena u sivoj masi, primijećeno je i povećanje bijele mase, posebno tokom drugog i trećeg tromjesečja trudnoće. Bijela masa igra ključnu ulogu u povezivanju različitih dijelova mozga, omogućujući brzu komunikaciju i obradu informacija. Povećanje bijele mase moglo bi ukazivati na poboljšanu sposobnost mozga da obrađuje informacije i bolje komunicira između svojih dijelova, što može imati značajan uticaj na prilagodbu majke na majčinstvo.

Potreba za većim studijama

Iako su ovi rezultati fascinantni, potrebno je više istraživanja kako bi se razumjeli funkcionalni efekti ovih promjena. Pitanje koje ostaje otvoreno je da li ove promjene u mozgu mogu pomoći u predviđanju i liječenju problema poput postporođajne depresije ili preeklampsije. Trenutno, nauka nema dovoljno podataka da predvidi kako će trudnoća uticati na dugoročno zdravlje mozga.

Ova studija također naglašava koliko je područje neurobiologije trudnoće još uvijek nedovoljno istraženo. Dr. Emily Jacobs, jedna od vodećih autorica studije, ističe da su žene bile istorijski zanemarene u biomedicinskim istraživanjima. Manjak podataka o promjenama u mozgu tokom trudnoće otežava naučnicima da razumiju sve posljedice ovih promjena, što ima posljedice za zdravlje žena.

Uprkos ograničenjima, ova studija pruža osnovu za buduća istraživanja o zdravim promjenama mozga tokom trudnoće. Istraživači se nadaju da će veće studije, uključujući više učesnika, omogućiti bolje razumijevanje ovih promjena. To bi moglo pomoći u tome kako podržati žene tokom trudnoće i postporođajnog perioda.

Reference:

Pritschet, L., Taylor, C.M., Cossio, D. et al. Neuroanatomical changes observed over the course of a human pregnancy. Nat Neurosci (2024). https://doi.org/10.1038/s41593-024-01741-0

Hoekzema, E., Barba-Müller, E., Pozzobon, C. et al. Pregnancy leads to long-lasting changes in human brain structure. Nat Neurosci 20, 287–296 (2017). https://doi.org/10.1038/nn.4458

Izvor: naukagovori.ba