Opština Gacko je, prema portalu javnih nabavki u BiH,  za izgradnju kotlovnice i postrojenja za grijanje  izdvojila 289.000 KM – posao je dobila kompanija Grijanjeinvest koja često dobiva slične poslove i poslove kroz direktne sporazume (a od Olimpijskog centra Jahorina i milionske poslove).

S druge strane BiH je 2020. godine potpisivanjem Sofijske ili Deklaraciju o Zelenoj agendi preuzela obavezu da do 2050. godine iz upotrebe izbaci ugalj i poveća proizvodnju električne neergije iz obnovljivih izvora poput sunca i vjetra. Za ispunjenje ovih ciljeva Evropska unija predvidjela je i paket pomoći vrijedan devet milijardi eura. EU je panirala da do 2050. Evropa postane zeleni kontinent i zagađenje bude sasvim eliminisano.

Slične nabavke imali su i Opština Centar Sarajevo - rekonstrukciju kotlovnice u Osnovnoj školi „Musa Ćazim Ćatić“ za 128.205  KM; Distrikt Brčko rekontrukciju sistema grijanja za Petu osnovnu školu za 170.000 KM....

Istovremeno inžinjeri iz klompanija koje dizajniraju solarne sisteme za grijanje cijene da je za sistem za zagrijavanje zgrade od oko 200 m2 potrebna investicija od oko 80.000 KM i uz to nema zagađenja.

Ilustracije radi, Srednjoškolski centar „Vuk Kradžić“ u Loparama, sa 12 učionica i pratećim prostorijama, je za oko 70.000 KM dobila solarnu elektranu na krovu koja im obezbjeđuje uštedu od oko 1.000 KM mjesečno samo na računu za struju. Direktor škole Boro Stanić kaže da je sljedeći korak grijanje na solarnu energiju za šta im treba oko 250.000 KM. Ova škola ima 12 učionica plus ostale prostorije.

Uskoro ćemo postati prva škola prosumer i višak struje koju proizvodi naša solarna elektrana ćemo prodavati Elektroprivredi Republike Srpske, a sav novac koji uštedimo kroz manju potrošnju električne energije će Opština Lopare ulagati u našu školu. Ovo što sada imamo nije dovoljno za grijanje, ali to nam je sljedeći korak i apliciraćemo kod Ambasade Japana. Za grijanje moramo promijeniti drvenariju i na zgradu staviti toplotnu fasadu prema novim propisima, a to će koštati oko 250.000 KM – procjenu nam je napravio sudski vještak građevisnke struke. Uz stolariju i oluke treba nam konventer i toplotne pumpe, priča Boro Stanić, direktor SŠC „Vuk Kradžić“ Lopare. Pojašnjava da su elektranu koju sada imaju dobili od donatora, da je koštala oko 70.000 KM, da je račun za struju sada oko 130 KM, ali da će uskoro dobiti ugovor s Elektroprivredom RS koja će obračunavati električnu energiju koju im isporuče i  to preračunavati ili poravnavati s njihovom potrošnjom, pa će ušteda biti još veća.

Sav novac koji mi uštedimo Opština Lopare će ulagati u školu jer mi ne možemo dobiti novac, ali to je za nas sasvim prihvatljivo.  Imamo i zemljište koje pripada školi, oko 30 dunuma, i to ćemo vjerovatno iskoristiti za postavljanje panela jer investicija je izuzetno isplativa, priča Stanić i naglašava da sistem koji su dobili, odnosno pretvarači, imaju garanciju na deset godina, a da će solarni paneli nakon 20 godina samo imati nešto manje snage, no da tehnologija u ovoj oblasti napreduje velikom brzinom i da vjeruje da to neće biti problem zamijeniti.

Ova promjena je proizvela niz pozitivnih pomaka u samoj Školi: direktor je putem aplikacije na mobitelu pratio proizvodnju  i potrošnju električne energije i ustanovio je da postoji neka potrošnja i kada škola ne radi, pa je tu pravio promjene da bi ušteda bila veća. Potom je neonke u cijeloj školi, 242, zamijenio led-sijalicama i sada troši još manje. Nakon toga je u saradnji s loklanom privrednom komorom napravio rasvjetu na školskom parkingu, to su radili učenici, a pošto im je ostalo materijala – napravili su korpe za smeće koje će nastaviti proizvoditi za lokalno komunalne preduzeće.  

Prema podacima s portala javnih nabavki u BiH - lokalne zajednice često izdvajaju novac za rekonstrukciju sistema grijanja ili gradnju kotlovnice – samo 2023. godine Brčko  izdvojilo 26.850 za rekonstrukcija kotlovnice, kotlova i toplotne pumpe za Pravobranilaštvo, više od 30.000 KM za Drugu osnovnu školu, blizu 18.000 KM za rekonstrukciju kotlovnice za Četvrtu osnovnu školu,  19.000 KM za rekonstrukcija kotlovnice u vrtiću Naša djeca; Opština Novo Sarajevo je izdvolija više od 30.000 KM za izradu tehničke dokumentaciju za izradu kotlovnice i unutrašnjih instalacije grijanja i hlađenja; Grad Bihać 11.000 KM za  održavanje kotlovnice... 

Nejasno je da li u lokalnim zajednicama ne znaju ili ne žele da znaju kako kroz ovaj segment djelovanja mogu uticati na svoju životnu sredinu.

Danas su gradovi u Slovačkoj, koja je najdalje otišla u energetskoj tranziciji, uvođenjem mjera energetske efikasnosti obnovili  80 posto ukupne stambene infrastructure. To je gradovima donijelo preporod – i estetski i energetski. Kod nas se značaj efikasnosti sada ne vidi jer cijena struje nije ekonomska. Ali ako bi bila – udio struje u troškovima bi bio sigurno i do 30 posto, a to je moguće smanjiti. Za sada postoje brojni oblici podrške koju daju banke, finansijske organizacije i fondovi, mikrokreditne organizacije… Neko daje novac, neko montere, neko projekte, a neko ima cijeli paket od projekta preko nabavke do izvođenja radova . Samo mikrokreditna organizacija Partner  ima spremno 250.000 kredita za domaćinstva za energetsku efikasnost ili energetsku tranziciju. Do sada je teret energetske tranzicije bio uglavnom na leđima građana i privrede, ali sada se stvari mijenjaju, rekao je nedavno na konferenciji o zelenoj energiji finansijski ekspert Mirzet Ribić (https://interview.ba/2023/10/27/pred-konferenciju-o-energetskim-zajednicama-dok-cekamo-zakone-i-mreze-mozemo-jacati-energetsku-efikasnost/).

Jedan od eksperata za projektivanje sistema za grijanje iz solarne energije, Nihad Harbaš pojašnjava da je za zagrijavanje i hlađenje objekata putem solarne energije (energije iz sunca koja je besplatna i dostupna građanima) potrebno obezbjediti tri krucijalna elementa - solarnu fotonaponsku elektranu za proizvodnju električne energije, baterijski sistem za skladištenje za periode kada nema sunca i toplotnu pumpu ili dizalicu toplote sa sistemom razvođenja i predaje energije za hladjenje i/ili grijanje.

Procjena investicije za ulaganje na objekat površine od oko 200 m2 je 70.000 do  85.000 KM u fotonaponske elektrane, sistem baterija i sistem zagrijavanja i hlađenja prostora toplotnim pumpama. Solarna fotonaponska elektrana, uključujući solarne panele, invertere, konstrukciju, te prateće elektro i građevinske radove košta oko  20.000 do  25.000 KM;  baterijski sistem za skladištenje električne energije je 15.000 do 20.000 KM i  toplotna pumpa zrak-voda, uključujući vanjsku i unutrašnju jedinicu toplotne pumpe zrak-voda; akumulacijski spremnik, sistem razvoda ili cjevovod i sistem predaje toplote ili ventilokonvektori koštaju  35.000 do 40.000 KM. No iz ovog sistema je moguće pokriti 60-80% cjelogodišnjih potreba za grijanje i hlađenje s tim da za one vlasnike solarnih elektrana koji koriste mogućnosti razmjene električne energije sa dobavljačem (elektroprivredama u BiH) baterijski sistem neće biti potreban, pa je investicija manja, a uštede veće, pošjašnjava Harbaš i naglašava da je dimenzionisanje sva tri krucijalna dijela neophodno prepustiti stručnjacima, odnosno ovlaštenim projektantskim i izvođačkim firmama koji će proračunati potrebe objekta te defiisati tehničko-investiciono optimnalnu opremu.  Napominje i da je zbog specifičnih meteoroloških uslova u BiH ipak potrebno imati back up  ili jos neki izvor energije tipa kotla na gas, kotla na pellet, termoblok, grijalice, konvektore, grijanje putem elektricne energije iz mreže...

Stanić kaže da će Škola uskoro organizovati i seriju edukacija za roditelje i nastavnike zaposlene u školi, a možda i javne tribine za sve građane jer se s uspostavom prosumerskih odnosa otvaraju brojne mogućnosti.

Frontal